Dan ekološkog duga 2025. stiže tjedan dana ranije nego lani jer Zemlja sve teže podnosi naš stil života. Pretjerano trošimo resurse – više nego ih planet može obnoviti – pa sve više ulazimo u „ekološki minus“. Bogatije i toplije zemlje, poput Katara i SAD-a, najbrže troše, dok zemlje poput Urugvaja i Kenije žive održivije. Stručnjaci ističu da individualne promjene pomažu, ali da su ključne sustavne promjene – od obnovljive energije do pametnih gradova i smanjenja rasipanja hrane. Najveći rizik? Ne reagirati dok još možemo. DW
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dan ekološkog duga obilježava se na dan u godini kada čovječanstvo, prema podacima Global Footprint Networka, iskoristi sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu. Ove je godine planet ušao u ekološki dug dan ranije nego protekle godine, pomicanje Dana ekološkog duga unaprijed uzrokovano je blagim smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, koje je nadoknađeno nižom razinom apsorpcije ugljičnog dioksida u oceanima, tvrde u WWF Adria. Iako će planet Zemlja sutra ući u ekološki dug, svaka zemlja svijeta pojedinačno bilježi taj dan. Hrvatska je u ekološki dug za 2024. godinu zakoračila još 28. svibnja, što znači da punih šest mjeseci živimo “na kredit”, trošeći resurse koje nemamo. Nacional