Europska unija je podijeljena kada je riječ o odnosu prema ruskim vojnim obveznicima koji bježe iz zemlje. Neke zemlje ih ne žele primiti, dok su druge, poput Njemačke, spremne to učiniti. No to nije tako jednostavno. Turska izgleda želi onemogućiti dolazak Rusa. Baltičke zemlje su u međuvremenu skoro potpuno zatvorile svoje granice s Rusijom. Skeptičan je i belgijski premijer Alexander Croo. Prošlog ponedjeljka o toj temi su razgovarali veleposlanici zemalja EU-a. Jedan od prijedloga je bio da se ruskim dezerterima, barem privremeno, ponudi zaštita. Europska komisija je u utorak u Bruxellesu priopćila da je u kontaktu sa zemljama-članicama i da se traže rješenja. Tu su još i pravna pitanja: ako jednom dezerteru prijeti zatvor, je li onda riječ o progonu u smislu Zakona o azilu? Nadalje, u Njemačkoj vrijedi pravilo da se zatraži azil u susjednoj zemlji EU do koje se može doći zrakopolovom, kojih od Rusije – nema. DW
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U izbjegličkom kampu Lipa kod Bihaća nastaje jedna vrsta pritvora za izgon kojeg financira Europska unija. Nevladin sektor strahuje da bi to mogao postati pravi pritvor na vanjskoj granici EU-a. Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio probni projekt u Lipi i govorio o tome da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla”. DW
Ustavni sud privremeno je odgodio izručenje Kurda Nurettina Orala koji uživa politički azil u Švicarskoj, a Turska traži od Hrvatske da joj ga izruči zbog kaznenog djela “povreda nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta” i terorizma. Sud je prihvatio tvrdnje iz ustavne tužbe za zaštitu prava u kojoj se navodi da bi izručenjem Oralu bilo uskraćeno pravo na pravično suđenje. Novi list
DW piše o velikom problemu s kojim se suočavaju tražitelji azila u Njemačkoj (a sigurno i drugdje). Naime, na saslušanjima za traženje azila većina govori materinjim jezikom, no problem je što nema dovoljno prevoditelja koji poznaju baš njihovo narječje pa dolazi do grešaka koje mogu značiti i odbijanje azila.
Njemačka kancelarka Angela Merkel danas je izjavila da Njemačka nema drugog izbora nego da ograniči svoje ekonomske veze s Turskom kako bi stvorila pritisak da Turska oslobodi njemačke državljane zatvorene iz političkih razloga. Problemi su nastali kad je turski predsjednik Tayyip Erdogan započeo s čistkama protiv svojih političkih suparnika, a Istanbul zahtijeva da Berlin izruči tražitelje azila koje Erdogan optužuje da su sudjelovali u pokušaju puča. 24sata
Isusovačka služba za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, Human Rights Watch, inicijative Are You Syrious? i Dobrodošli! upozoravaju na sve učestalije slučajeve gdje se tražiteljima azila na prevaru nudi da potpišu – suglasnost za vlastito protjerivanje. U policiji im bez prevodioca daju papire, a kad ih potpišu odvode ih na ničiju zemlju na hrvatsko-srpskom pograničnom području. Novi list
Niloofar Rahmani, vojnikinja i jedina pilotkinja afganistanskog ratnog zrakoplovstva dosad je bila ikona i ideal, kako bi Afganistan trebao izgledati prema predodžbi Zapada. No slika se srušila kada je tijekom blagdana zatražila azil u SAD-u. Njen zahtjev govori o neuspjehu snaga sigurnosti i problemu afganistanske vojske. Nije prvi put da pripadnici afganistanskih oružanih snaga koji su otišli na obuku na Zapad više ne žele nazad u domovinu. Samo u SAD-u je u protekle dvije godine 45 afganistanskih vojnika nestalo nakon što su tamo bili na obuci. Deutsche Welle
Andre Shepherd bio je američki vojni mehaničar u Iraku tijekom 2004. i 2005. no nije više mogao gledati ratna stradanja pa je pobjegao u Njemačku i tamo zatražio azil. Zahtjev mu nije odobren, ali se žalio i proces još traje. Pozvao se na propise EU prema kojima dezerter može dobiti azil ukoliko vojska iz koje je utekao čini ratne zločine protivne međunarodnom pravu. Ako ode u SAD čeka ga zatvor i izopćenje. Shepherd se u međuvremenu oženio u Njemačkoj, gdje živi i radi. Deutsche Welle
Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je da ne odustaje od politike otvorenih vrata za migrante usprkos nizu napada koje su u posljednje vrijeme počinili azilanti. „Nikad nisam rekla da će biti jednostavno. No ja sam i danas, kao i prije godinu dana, uvjerena da će nam poći za rukom ispuniti povijesnu zadaću“, objasnila je Merkel. Prošle je godine Njemačka primila više od milijun azilanata. Večernji
Zbog loših uvjeta života, ispred hotela Porin u Zagrebu prosvjeduju izbjeglice koje su tamo privremeno smještene. “Vratili su nas iz Slovenije kako bismo ovdje zatražili azil. Uzeli su otiske prstiju i sada ne mogu nikamo. Kamo god odem, vratit će me ovamo. Moj prijatelj kojem nisu uzeli otisak prsta došao je do Švedske i neće ga vratiti. To nije pošteno. Mi ne tražimo azil u Hrvatskoj”, kaže migrant iz Iraka. HRT
“Šest stotina hiljada mrkih, ljutih Arapa u naponu biološke snage prošlo je kroz katoličku Hrvatsku baš kao da je kroz nju prošlo šest stotina hiljada amiških biciklista. A i tih stotinu sedamdeset što je zatražilo azil, pitate li mene, krajnje je suspektna brojka. Najvjerojatnije će se uskoro ispostaviti kako je većinu njih beskrupulozni vodič zaje*ao i ostavio u Tovarniku objasnivši im da su u Njemačkoj. Ili su, siromasi, pobrkali Kroejšu i Koreju. Ili su, bezglavo žureći, slomili nogu, pa su ih se dočepale hrvatske sanitetske službe”, piše Boris Dežulović. Novosti