Financijski div JPMorgan preuzeo je First Republic Bank, zajedno sa sto milijardi dolara depozita i ukupnom imovinom od 229 milijardi dolara. Baš kao i nakon globalne financijske krize kada je JPMorgan po najnižim cijenama preuzeo banke Bears, Stearns i Washington Mutual, najveća američka nacionalna banka ponovno će profitirati od potresa u bankarskom sektoru. Što, dakle, JPMorgan dobiva akvizicijom First Republica? Business Insider naveo je nekoliko točaka:
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Upozorenja ekonomista Richarda Bookstabera i investitora Michaela Burryja (dvojca koji su predvidjeli krizu 2008) svode se na sličan zaključak: globalni financijski sustav postaje sve ranjiviji i sljedeća kriza mogla bi biti veća i opasnija od one 2008. godine. Burry upozorava na prenapuhano tržište dionica i slabljenje faktora koji su godinama gurali burze prema gore, dok Bookstaber ističe da su današnji rizici raspršeni i međusobno povezani – od umjetne inteligencije i privatnog kreditiranja do geopolitike i energetike. Problem možda neće biti sam uzrok krize, nego brzina širenja i domino-efekt kroz cijeli globalni sustav. Business Insider, Slobodna)
Strateg Michael Hartnett iz Bank of America upozorava da kretanja na tržištima u 2026. podsjećaju na razdoblje prije velike recesije 2008. Tada je nagli rast cijena nafte pratio financijske probleme koji su kulminirali krizom 2008. Danas cijene nafte rastu zbog rata s Iranom i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, dok istodobno rastu rizici u sektoru privatnog kreditiranja. Investitori strahuju da bi kombinacija skuplje energije, inflacije i usporavanja rasta mogla dovesti do stagflacije i ograničiti prostor za smanjenje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi. Investopedia
Ima komentatora koji se nadaju da zapadni novac sada prolazi kroz proces pročišćavanja vatrom inflacije i rastućih kamatnih stopa. Ali inflacija ne može eliminisati otrov iz zapadnog monetarnog sistema. Posle više od jedne decenije zavisnosti od zatrovanog novca, mi zapravo ne znamo šta bi bio primeren metod detoksifikacije. Današnja inflacija nije inflacija koju smo imali 70-ih i ranih 80-ih godina 20. veka. Današnja inflacija ugrožava rad, kapital i državnu upravu onako kako to inflacija pre 50 godina nije mogla. U ono vreme rad je bio dovoljno dobro organizovan da izdejstvuje povećanja zarada kojima je sprečena kriza troškova života, a kompanije i države nisu mogle računati na prilive besplatnog novca. U današnjoj situaciji ne postoji optimalna kamatna stopa koja može povratiti ravnotežu između tražnje i ponude, a da istovremeno ne pokrene talas bankrotstava u privatnom i javnom sektoru. To je dugoročna cena toksičnog novca. Peščanik
Ekonomski lab počinje seriju tekstova o interakciji između epidemije i gospodarstva, jer je očito da će se fokus ove društvene drame postupno seliti na to područje. Prvi tekst je o ograničenju fiskalnog kapaciteta, iliti o sposobnosti države da skuplja novce. A novca će nedostajati, za što postoje tri rješenja:
Sjećam se 15. rujna 2008. godine kao da je bio jučer. Tokom vikenda koji je tome prethodio su tadašnji američki ministar financija Henry Paulson, šef Sustava federalnih rezervi (FED) Ben Bernanke i vodeće glave Wall Streeta očajnički – i naposljetku uzaludno – tražili kupca za banku Lehman koja je bila pred bankrotom. Banka je na kraju morala u stečaj. Ostala je gomila dugova od 600 milijardi dolara. Posao je izgubilo 25.000 ljudi u ovoj banci, a milijuni ljudi su ostali bez dobrog djela svoje imovine kada su burze doživjele krah – piše za DW profesor Thomas Straubhaar
Banke širom svijeta platile su oko 321 milijardu dolara kazni od globalne financijske krize 2007.-2008. godine, i to za nedopuštena ponašanja poput pranja novca, tržišnih manipulacija pa sve do financiranja terorizma. Većinu su platile banke iz Sjeverne Amerike – blizu 63 posto, a očekuje se da će u idućim godinama europski i azijski regulatori uhvatiti korak s agresivnijim i efikasnijim kolegama iz SAD-a pa globiti tamošnje banke. Najviše kazni naplaćeno je 2014., iduće godine iznos je drastično pao, da bi lani opet počeo pomalo rasti, kako pokazuje Bloombergov grafikon. Reuters
U ekonomskoj krizi najviše su izgubili oni koji su imali najviše i najmanje, no u razvijenim zemljama oporaviti su se uspjeli tek ovi prvi, što je uz državne mjere rezanja pridonijelo još većem produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih do rekordne razine, objavio je OECD. Nejednakost se mjere Ginijevim koeficijentom, i on je najviši u Čileu, Meksiku, SAD-u i u Turskoj, dok je najniži na Islandu, u Norveškoj, Danskoj, Sloveniji i Finskoj, koje imaju i najniže stope siromaštva. Novost je i da u kategoriju najugroženijih od siromaštva osim tradicionalne skupine iznad 65 godina polako ulaze i mladi. T-Portal
Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na 225% vrijednosti svjetskog BDP-a, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima (tu [pdf] i tu [pdf]). Kad izbije ta kriza, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova zbog njihove nenaplativosti, nezabilježen u povijesti čovječanstva. Iz UN-a poručuju kako je sustav koji je vjerovao u globalno tržište propao i uništio srednju klasu te da pod hitno treba promijeniti paradigmu – podići udio plaća u BDP-u i natjerati financijski sektor da umjesto bonusa vlasnicima kapital ponovno usmjerava u investicije i proizvodnju. Novi list
John Oliver: U Americi se ponovno pojavio kreditni balon – no umjesto hipoteka, ovaj put radi se o nanaplativim kreditima za automobile
Očaj, ovisnost, financijske muke i učestala samoubojstva u bjelačkoj Americi