Kibernetički napadi porasli su za 600 posto od 2020. godine i postali su ozbiljna prijetnja poslovanju i podacima. Ransomware može blokirati sustave i ucjenjivati tvrtke, phishing manipulira zaposlenicima kako bi otkrili povjerljive podatke, a trojanci i drugi oblici malwarea omogućuju napadačima skriven pristup sustavima. Posljedice su financijska šteta, gubitak podataka i narušena reputacija. Budući da je ljudska pogreška i dalje najslabija karika, edukacija zaposlenika i razumijevanje osnovnih pojmova kibernetičke sigurnosti ključni su za smanjenje rizika i zaštitu poslovanja. Savjeti

Broj kibernetičkih napada od 2020. porastao je za oko 600 posto, a najveća slabost sustava i dalje je čovjek. Edukacija zaposlenika ključna je za obranu od prijetnji poput ransomwarea, koji zaključava podatke i traži otkupninu, phishinga koji manipulacijom krade povjerljive informacije te trojanaca koji se skrivaju iza “korisnih” programa. Svi oni spadaju u širi pojam malwarea – zlonamjernog softvera čiji je cilj krađa podataka, narušavanje sustava i preuzimanje kontrole nad uređajima. Savjeti

U trećem tromjesečju 2025. zabilježeno je više od 1.900 ransomware incidenata, a SAD čini više od polovice slučajeva. Najpogođeniji su proizvodni sektor i mala poduzeća s ograničenim resursima za kibernetičku zaštitu. Skupina Qilin predvodi po broju napada, dok model “ransomware-as-a-service” dodatno potiče rast. Stručnjaci upozoravaju da se tvrtke moraju usredotočiti na prevenciju — obuku zaposlenika, višefaktorsku autentifikaciju i sigurnosne kopije — jer ransomware postaje stalna, a ne povremena prijetnja. Mreža

Većina spolno prenosivih bolesti i infekcija teško preživljava na WC daskama, pa je zaraza tim putem gotovo nemoguća. Prava prijetnja su bakterije i virusi koje pokupimo rukama ili udisanjem čestica nakon puštanja vode, poput E. coli, norovirusa ili Clostridium difficile. Čučanje i pokrivanje papirićima ne štite, a mogu čak štetiti. Najbolja obrana su redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja površina i čekanje nekoliko minuta prije ulaska u javni WC nakon prethodnog korisnika. BBC, tportal

Virologinja sa Sveučilišta u Zagrebu Beata Halassy (53) otkrila je 2020. da ima rak dojke 3. stadija na mjestu na kojem joj je prethodno obavljeno uklanjanje dojke zbog postojanja tumora. Bio je to drugi povratak raka nakon mastektomije lijeve dojke, a ona nije željela ponovno prolaziti kroz kemoterapiju. Halassy je proučila literaturu i odlučila sama isprobati liječenje tzv. onkolitičkom viroterapijom (OVT) s dva virusa koje još nije prošlo klinička ispitivanja. Bila je svjesna da postoje određeni rizici pojave ozbiljnih nuspojava, osobito od virusa vezikularnog stomatitisa VSV-a. “Divlji tip VSV-a nije izazvao nikakve znakove neuroloških simptoma nakon intratumoralne primjene u ovom prikazanom slučaju”, stoji u tekstu studije. Nakon završetka terapije, koja je trajala dva mjeseca, tumor joj je odstranjen i do danas se nije vratio.Nenad Jarić Dauenhauer za Index

I ne samo tamo. Površine u kupaonici su prekrivene biološkim slojem u kojem sve buja od života. Ekipa znanstvenika iz Europe i sjedinjenih Država je na glavi tuša ili četkici za zube pronašla preko 600 vrsta virusa. Utvrđeno je kako je sastav mikroba ovisio od mjesta na kojem je uzorak uziman. Raznolikost organizama je bila tako velika da niti jedna zajednica mikro-bića na glavi tuša nije bila slična drugoj. Brojni su virusi kojima je potreban drugi organizam kao domaćin kojem potom nanose štetu. Takvi virusi izazivaju različite bolesti kod životinja i ljudi. Ali istraživanje je pokazalo kako se svi virusi ne ponašaju na taj način. Oni naseljavaju sasvim različite sredine i formiraju složene zajednice. Nisu svi virusi štetni – naprotiv, neki mogu poslužiti znanosti. DW

Znanstvena istraživanja, u kojima volonteri namjerno bivaju zaraženi patogenima, sve su popularniji način ubrzavanja razvoja cjepiva. U pokusima poput onog u Oxfordu 2017., gdje su se volonteri izlagali komarcima zaraženima malarijom radi testiranja učinkovitosti cjepiva R21, koje se kasnije pokazalo vrlo učinkovitim. Ovakvi pokusi, iako kontroverzni zbog etičkih pitanja, doprinose bržem razvoju cjepiva za bolesti poput gripe, covida i malarije. Zagovornici tvrde da rizici, uz stroge kontrole, vrijede zbog mogućih medicinskih otkrića, iako kritičari ističu etičke dvojbe. tportal

Više hakerskih skupina otkriveno je u pokušaju nove vrste prevare – korisnicima prikazuju poruke o greškama u prikazu određenih web sadržaja i daju maliciozne “upute” kako to popraviti. U prozoru piše da je Chrome naišao na poteškoće u prikazu stranice, pa se odmah nudi i “rješenje”: kliknite nekoliko puta prema uputama, pokrenite jednu skriptu s administratorskim privilegijama, i to je to – niste popravili Chrome, ali ste si instalirali malware.  Istraživači napominju da lažiranje grešaka u Chromeu nije jedina metoda, već da je primijećeno i da se slične poruke pojavljuju kao greške OneDrivea ili Worda. Bug

Ono što nam treba jesu antivirotici – lijekovi protiv virusnih bolesti. No kako do njih doći kad svaki virus ima svoj životni ciklus, a usto virusi brzo mutiraju pa se lako prilagode na svaki lijek? Odgovor na to pitanje dala je međunarodna skupina znanstvenika koji su u časopisu Matter objavili znanstveni rad u kojem opisuju umjetne dlačice za vezivanja virusa u plućima. O dlakama i dlačicama nema ni riječi u rečenom radu, no kad razložimo njihove supramolekulske niti (supramolecular filaments) vidimo da je riječ upravo o tome. Te su nekoliko mikrometara duge i 11 nanometara debele niti nastale udruživanjem dvaju polimera. Djelovanje je sasvim jednostavno: on za sebe veže virusne čestice umjesto stanice i tako sprječava zarazu. Tako bi to trebalo biti u teoriji. A u praksi? Pokusi na miševima su pokazali da fACE2 pruža solidnu zaštitu od virusa dva dana nakon udisanja čestica, bez ikakvih štetnih pojava na plućima. Ono što je najvažnije kod ovih istraživanja je da nova terapija nije ograničena na koronavirus nego bi se mogla primijeniti za sprječavanje svake virusne, pa i bakterijske zaraze. Nenad Raos za Bug.

Iako trbušne viruse obično povezujemo s ljetom, proljev i povraćanje mogu se javiti i zimi – to je doba godine koje voli norovoris. Liječnici kažu da se klice tada lakše šire jer dosta vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Uz to, tu su i rota i adenovirusi pa ne čudi da se mnogi i zimi žale na probavne tegobe. Ove godine zaista ima više slučajeva gastrointestinalnih tegoba nego što je bilo prethodnih godina. Bez obzira koji virus vam stvara tegobe, terapija će biti vrlo slična. N1