Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Iako je korijen interneta ležao u utopijskim, hipi idejama o slobodnim informacijama, današnji model temelji se na ekstrakciji podataka koju stručnjaci uspoređuju s kolonijalizmom. Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. DW pokušava otkriti gdje je pošlo po zlu: Online igricama se, primjerice, zapravo treniraju AI modeli (reCAPTCHA, Duolingo, zatim Pokemon Go koji je dobio besplatnu detaljnu mapu ulica i mjesta dok su korisnici naivno ganjali Pokemone)… Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. Rješenje se ne krije u boljoj tehnologiji, već u političkoj borbi za javno dobro i povratku kontrole nad digitalnim prostorom.

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal

Koristimo ovu priliku da podsjetimo kako je Internet Monitor (časopis od kojeg je kasnije nastao ovaj portal) dobio svoj naziv zbog želje da vam donese najbolje od interneta – imate ekran koji vam donosi sve što trebate od svemrežja za taj dan da vi ne morate tražiti. Od tog se vremena dosta tog proširilo i promijenilo, no koncept je ostao isti. U ovoj objavi vam donosimo zanimljivu stranicu The Useless Web koja vas nasumično odvodi na neku internetsku stranicu, svaki put drugu, koja je navodno beskorisna. No, ima tu zanimljivih stvari, od kreativnih stranica do igrica za ubiti vrijeme. Probajte.

Ideja izmjenične struje razvila se u 19. stoljeću zahvaljujući otkrićima elektromagnetske indukcije i radu znanstvenika poput Faradaya i Tesle. Generator prirodno proizvodi izmjenični napon, dok je istosmjerna struja zapravo naknadno dobivena ispravljanjem. Izmjenična struja omogućila je učinkoviti prijenos energije jer se napon može transformirati. U takvim krugovima ključnu ulogu imaju kondenzatori i zavojnice, čiji se otpor mijenja s frekvencijom. Njihova kombinacija stvara rezonanciju – stanje maksimalnog prijenosa energije. Upravo taj princip omogućuje nastanak i prijem elektromagnetskih valova, odnosno radiokomunikaciju na kojoj se temelje radio, Wi-Fi i mobilne mreže. Dario Hrupec za Bug

Prema Googleovu Izvješću o transparentnosti, vlade diljem svijeta sve češće traže uklanjanje digitalnog sadržaja s interneta. U prvoj polovici 2025. zatraženo je uklanjanje oko 25.000 članaka, što je 25 puta više nego u istom razdoblju 2011. godine. Najčešći razlog za takve zahtjeve su privatnost i sigurnost, dok su ranije među razlozima bili i govor mržnje te sadržaj za odrasle. Iako se u javnosti često raspravlja o govoru mržnje na internetu, nijedna kategorija razloga danas ne dominira među zahtjevima vlada. Google procjenjuje da bi tijekom ove godine broj zahtjeva mogao dosegnuti oko 50.000. Mreža

Hrvatski stručnjak Vlatko Košturjak otkrio je kritičnu ranjivost u ISC BIND, najraširenijem DNS softveru na svijetu. Jedan specifično oblikovan DNS upit može zaustaviti cijeli poslužitelj, onemogućavajući pristup webu, e-mailu i internetskim uslugama. Napad ne zahtijeva autentikaciju i može se izvesti tiho i brzo. Ranjivost je povezana s novim standardom za dronove, ali pogađa i sustave koji ga ne koriste. Posljedice prijete institucijama, operatorima i građanima, dok generativna AI dodatno ubrzava mogućnost napada. Brza zakrpa i redovito održavanje ključni su za sigurnost interneta. tportal

Hrvatski sigurnosni stručnjak Vlatko Košturjak iz Marlink Cybera otkrio je ozbiljnu sigurnosnu ranjivost u ISC BIND-u, jednom od najraširenijih DNS poslužitelja na svijetu. Ranjivost omogućuje rušenje DNS servisa slanjem jednog posebno oblikovanog paketa, bez potrebe za velikim prometom. Time se može onemogućiti pristup web stranicama, e-mailu i aplikacijama cijelim organizacijama ili regijama. Košturjak je ranjivost odgovorno prijavio proizvođaču, čime je omogućena zakrpa i zaštita kritične internetske infrastrukture. Index

Otkada zapravo internet propada? Otprije par godina, kada se podigla plima apokaliptičnih pojmova, svih tih ragebaitova, doomscrollova i brainrotova? Otprije jedne decenije, kada smo prateći Donalda Trumpa počeli govoriti o lažnim vijestima? Ili još ranije? Hot tejk: propada otkad znamo za njega. Sve je više znakova, dakle, da nam internet nije dobro. A opet, kompulzivna proizvodnja flashy pojmova koji bi trebali objasniti šta se to događa kao da prikriva najjednostavniji odgovor. Mislim, jasno – isprike zbog staromodnog diskursa – na logiku profita. Jer dok mi doomscrollamo, dok rejdžamo i brainrotamo, dok se polariziramo i navlačimo na baitove, čekirajući liste novih riječi godine, na samom vrhu liste najbogatijih ljudi svijeta bubre sumanute cifre uz imena Muska, Zuckerberga, Bezosa i ostalih vlasnika internetskih platformi. Boris Postnikov za Novosti.

Kina je na prvom mjestu s otprilike 1,30 milijardi korisnika interneta, što predstavlja više od 90% stanovništva. Indija slijedi s nešto više od 1,03 milijarde korisnika, unatoč znatno nižoj stopi penetracije interneta od 70%. Unatoč brzom globalnom rastu, Afrika je i dalje nedovoljno zastupljena među najvećim svjetskim online populacijama. Nigerija je jedina afrička zemlja među prvih 10. Od europskih država, najviše kotira Njemačka koja se nalazi na 15. mjestu. Velika tržišta u nastajanju, uključujući Indoneziju, Brazil, Pakistan i Nigeriju, sada konkuriraju ili nadmašuju mnoga razvijena gospodarstva u ukupnom broju korisnika interneta te šire korištenje interneta na južnoj polutci. Mreža