Stupanj siromaštva neke zemlje određuje se prema medijalnom dohotku – najveći rizik prati obitelji i pojedince koji raspolažu s manje od 60 posto medijalnog dohotka. Šestero od desetero djece iz siromašnih europskih obitelji ostat će siromašno i u odrasloj dobi. Istraživanje OECD-a, skupine koja okuplja 38 najbogatijih svjetskih država, pokazuje da je u tim zemljama potrebno gotovo pet generacija da se djeca iz obitelji s niskim prihodima približe prosječnom prihodu u svojoj zemlji. Čak 63 na svakih stotinu djece u Hrvatskoj smatra da je njegova obitelj siromašna i da mu roditelji ne mogu osigurati primjeren socijalni i društveni status. Za Hrvatsku je prag siromaštva u 2022. bio 39.600 kuna godišnjeg dohotka za samca, odnosno siromašan je svatko tko je mjesečno raspolagao s manje od 3300 kuna neto. Za obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina taj je prag lani bio 83.160 kuna godišnje, odnosno 6930 kuna mjesečno. Poslovni

“Kako preživjeti bilo kakvo poskupljenje s prosječnom mirovinom koja je oko 3.000 kuna, ako niste akumulirali dovoljno kapitala da ne ovisite o samoj mirovini? Treća skupina koja nam se obratila su korisnici socijalnih naknada kojima je inflacija ‘pojela’ porast zajamčene minimalne naknade od početka ove godine. U Nacionalnoj strategiji borbe protiv siromaštva postoji jedan ključ za koji ne znamo hoće li se aktivirati, a govori upravo o tom praćenju inflacije i visine socijalnih naknada. Bilo bi politički oportuno, a socijalno osjetljivo, smanjiti teret poskupljenja s najranjivijih koji nemaju akumuliranog kapitala niti ušteđevine za prebrođivanje kriza. Ovakva kriza je opasna zbog mogućih socijalnih nemira i prilika za rast populističkih političkih zvijezda koje parazitiraju na strahu građana, bez davanja primjerenih rješenja”, kaže diplomirani socijalni radnik Nedjeljko Marković iz udruge Pragma, ujedno  predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva. Lupiga