Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj za oko sedam je posto veća od prosjeka europskih zemalja, a stopa dugotrajnog siromaštva djece izrazito je visoka – veće stope imaju samo Bugarska i Rumunjska. Istraživanje provedeno na 207 kućanstava i 99 djece pokazuje, s druge strane, da 90 posto anketirane djece ima pozitivan stav prema budućnosti, a njih 94 posto sretno je većinu vremena. 24sata, Dnevnik.hr
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Siromašna djeca u Hrvatskoj imaju ograničene mogućnosti obrazovanja, nastoje što ranije ući u svijet rada, a izlaz iz siromaštva vide u odlasku u inozemstvo. U višečlanim obiteljima slabijeg imovinskog statusa, fakultet u pravilu upisuje jedno dijete, a ostalu djecu roditelji potiču na upis trogodišnje strukovne škole i što brže zapošljavanje. U ruralnim sredinama imaju sužen izbor škola, žive u domaćinstvima bez grijanja, vode ili struje, a zbog neimaštine su često stigmatizirana, osobito u osnovnoj školi – stoji u nimalo iznenađujućem, ali šokantnom istraživanju Indikatori dobrobiti i siromaštva djece u Hrvatskoj u doba krize. Poslovni, Zagreb.info
Prošle je godine u Europskoj uniji 26 milijuna djece bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je bilo 27,7% djece unutar EU. Najveći rizik od siromaštva je u Rumunjskoj (51%), Bugarskoj (45,2%) i Mađarskoj (41,4%), dok je najmanji u Danskoj (14,5%), Finskoj (15,6%) i Švedskoj (16,7%). U Estoniji, Grčkoj i Italiji postotak djece koja u prehrani nemaju meso, piletinu ili ribu svakog drugog dana udvostručen je od 2008. godine. Al Jazeera Balkan