Sve više malih ulagača koristi alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-a pri donošenju investicijskih odluka, ponajprije radi uštede vremena i novca. Iako AI može biti vrlo koristan za edukaciju, strukturiranje razmišljanja i analizu javno dostupnih informacija, regulatori upozoravaju da takvi alati nisu ovlašteni za davanje investicijskih savjeta. Najveći rizici su halucinacije, manjak osobnog konteksta i izostanak odgovornosti. Zaključak je jasan: AI može pomoći u razumijevanju tržišta, ali konačne odluke trebaju ostati u rukama ulagača i profesionalnih savjetnika. tportal

Visina troškova ključna je u investiranju: čak i male razlike u naknadama značajno umanjuju dugoročne prinose. Samostalno ulaganje godišnje troškove drži oko 0,5%, digitalne platforme do 1,5%, dok aktivno upravljanje može dosegnuti 2–3% plus dodatne naknade. Promotivne godine bez naknade mogu donijeti stotine eura uštede. Porez na kapitalnu dobit u Hrvatskoj oslobađa dobit nakon dvije godine. Kombinacija niskih troškova i porezne discipline ključno je za maksimiziranje neto prinosa. Lider

Dugogodišnji rast cijene zlata zaustavljen je početkom listopada, a investitori se pitaju je li to kraj ili prilika. Unatoč korekciji, zlato je ove godine poraslo 57%, nadmašivši većinu tržišta. Optimisti ističu geopolitičke rizike, dedolarizaciju i pad dolara kao poticaje za daljnji rast, dok pesimisti upozoravaju na visoke kamatne stope, smanjenu inflaciju i potencijalnu smanjenju potražnje središnjih banaka. Pametni investitori trebaju zlato koristiti za diverzifikaciju portfelja, rebalansirati udjele i ulagati postupno, uz dugoročni fokus. tportal

Prediktivna tržišta poput Polymarketa omogućuju trgovanje vjerojatnošću događaja – od izbora do cijena dionica – koristeći stablecoin USDC. U Hrvatskoj za takve platforme ne postoji jasan pravni okvir: dobit se može tumačiti kao kapitalni dobitak na kripto-imovini (porez 12%) ili kao dobitak od klađenja (10–30%), ali bez licenciranog priređivača. Porezna uprava zasad nema službeni stav, pa korisnici sami snose rizik i obvezu prijave. Dok EU uvodi jasnija pravila kroz uredbu MiCA, Hrvatska još traži odgovor što je zapravo “ulaganje u budućnost.” Lider

Ulaganje u nekretninske ETF-ove sve je popularnija alternativa kupnji stanova za iznajmljivanje. Takvi fondovi omogućuju ulaganje u sektor nekretnina uz manji iznos, veću likvidnost i bez brige o održavanju. Donose pasivne prihode kroz dividende i diverzifikaciju ulaganja. S druge strane, fizička nekretnina nudi potpunu kontrolu, stabilnost i zaštitu od inflacije, ali uz visoke troškove i manju fleksibilnost. Prosječni prinos ETF-ova u zadnje tri godine kreće se od 3,7 do 14,7 %, dok su stanovi sigurniji, ali dugoročno manje profitabilni – osim kad cijene nekretnina rastu. tportal

Na konferenciji “Izazovi promjena” u Rovinju istaknuto je da hrvatsko tržište kapitala ulazi u novu fazu, uz strateški okvir razvoja do 2030. i prvi akcijski plan za 2025.–2026. Ministar financija Marko Primorac poručio je da tržište kapitala postaje ključan alat gospodarskog razvoja, dok Hanfa najavljuje model investicijskih računa po uzoru na Finsku. Građani već drže 8,5 % javnog duga kroz “narodna izdanja”, a nova inicijativa “PutNaTržište” omogućit će poduzetnicima testiranje IPO-a bez rizika. Burze bilježe rekordne stope rasta prometa. Poslovni

Matematičar Toni Milun za N1 komentira što je najisplativije ulagati. Logika piramidalnih shema, poput zadnje koja je neslavno propala (Index), trebala bi omogućiti da u godinu dana zaradite 64 tisuće eura, što se neće dogoditi jer će prije propasti (to je novac koji se uzima onima koji kasnije uđu, a kada prestanu dolaziti novi u dovoljnom broju, sustav prestaje biti održiv). Banke nude štednje s kojima na uloženih tisuću eura možete doći do 1010 eura u godinu dana, dok trezorci donose 1026 eura. Spominje kako mnogi ljudi imaju kod kuće tzv. “krizni fond” u iznosu od nekoliko plaća, za slučaj nenadanog troška poput kvara automobila ili otkaza. Kod dizanja kredita važno je ne opteretiti se previše, a dotaknuo se i financijske pismenosti, koje u našem obrazovnom sustavu gotovo da i nema. Zato je i napisao knjigu “Budi financijski fit” u suradnji s blogericom Tetkom i Škrtim Otočaninom.

Tisuće ljudi, uglavnom iz Slavonije, ostalo je bez novca nakon što su prevareni u piramidalnoj shemi, u kojoj im se garantirala brza zarada. Uplaćivalo se minimalno 1000 eura uz uvjet da se instalira aplikacija Xuex, otvori Telegram račun i da osoba ima Revolut bankovnu karticu. Članovi bi putem aplikacije svakodnevno dobivali dva “signala” koja su morali potvrditi. Svakom potvrdom, iznos na njihovom virtualnom računu je rastao. No, sustav se urušio… Dotaknuo se toga i matematičar Toni Milun, koji je dobivao upite u vezi toga:

Garantiraju udvostručenje uloga u manje od dva mjeseca. Na ovakve stvari najčešće nasjedaju oni koji ne vjeruju ni bankama (pa drže novac doma) ni državi (ne ulažu u narodne obveznice ni trezorske zapise) ni u ulaganje u fondove (kažu: sve su to prevare). I onda odjednom povjeruju da danas mogu uložiti 1000 eura i za dva mjeseca povući 2000 eura. Ljudi, budite oprezni. Ne postoji legalno ulaganje koje garantira udvostručavanje dobiti u par mjeseci… Index, Večernji

Mali ulagatelji sve se više okreću kraćim rokovima i većim ulozima u državne papire – medijalni ulog sada je oko 18.000 eura. Ministarstvo financija zaključilo je osmu rundu izdanja trezorskih zapisa, a građani u rukama drže 3,66 milijardi eura državnog duga. Premda su tržišni prinosi pali, interes ostaje, osobito među starijima i konzervativnijim ulagačima. Ministar Primorac cilja na 10 % duga u rukama građana, dok oni kalkuliraju s ročnostima i stopama prinosa. U igri su kratkoročne strategije, reinvestiranje i “parkiranje” kapitala, a čini se da je trogodišnje vezivanje novca ipak prevelik zalogaj. Poslovni

Revolut u Hrvatskoj drži prvo mjesto na listi najviše preuzimanih fintech aplikacija. Sve češće se koristi i kao bankovni račun. Dvije trećine plaćanja njihovom karticom odvija se unutar granica Lijepe Naše, a kod nas su je prošle godine najviše koristili gosti iz Poljske, Mađarske, Velike Britanije, Irske i Češke. Hrvatska je bila među prvim tržištima na koja su plasirali program lojalnosti Revolut Points, a od 25. ožujka je i na popisu država u kojima je dostupna usluga eSIM, o čemu je tportal već pisao. Usprkos intenzivnijoj lokalizaciji usluga, Revolut nema zaseban tim za Hrvatsku, niti ga planira imati. tportal.