U saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je u posljednja tri tjedna zabilježena serija od sedam bombaških akcija u kojima su kriminalci pokušali ukrasti novac iz bankomata. Smatra se da su sve ove zločine izveli članovi Mocro mafije — taj pojam su mediji u Nizozemskoj i u Njemačkoj usvojili za nekoliko organiziranih kriminalnih grupa koje su prvobitno nastale iz marokanske zajednice u Nizozemskoj 90-ih godina. Počeli su s uvoženjem kanabisa u Nizozemsku 90-ih i kasnije su proširili na posao s uvozom kokaina. Uz to, sada ih se smatra i multietničkom organizacijom. Članovi te grupe su značajno skloniji nasilju nego druge organizirane kriminalne grupe, kruže uznemirujuće priče o komorama za mučenje, odrubljenim glavama ostavljenima ispred barova i otmice. Bez svojih mreža unutar i izvan Njemačke i Nizozemske, oni ne bi opstali. DW

Cijeli razgovor može se pogledati na linku

Kad je sredinom 60-ih krenuo pisati svoje najpoznatije djelo ‘Kum’, Mario Puzo je to radio preko volje i bez velikih očekivanja, nesvjestan da stvara novi kulturni fenomen. Premda je za prethodna dva svoja romana dobio sjajne kritike, malo se od tih pohvala pretočilo u njegove džepove. Bilo mu je 45 godina, imao je ženu i petoro djece, grcao je u dugovima, patio od dijabetesa i srčanih tegoba te bio uvjeren da je njegovoj književnoj karijeri došao kraj. A onda je od izdavača dobio ponudu koju nije mogao odbiti: da za mizernih 5000 dolara napiše roman o italoameričkom organiziranom kriminalu. Iako rođeni Italoamerikanac, Puzo o toj temi nije imao pojma. Prikupljao je građu kopajući po bibliotekama i novinskim arhivama, slušajući priče svoje majke, prisluškujući razgovore po kockarnicama u Las Vegasu i puštajući mašti na volju. Mafijaški pokajnik Salvatore Gravano zvani Bik, koji je na duši imao 19 ubojstava, bio je veliki obožavatelj ‘Kuma’, jedan od onih koji su bili uvjereni da Puzo ništa nije izmislio. Atmosfera, način govora… naš život zaista je izgledao kako ga je on opisao. Da li se sjećate scene kad je Michael koknuo dilera i policijskog kapetana? Tako sam se ja osjećao kad sam prvi put ubio čovjeka. Nacional

Mafijaški šef Matteo Messina Denaro, kojeg mnogi smatraju posljednjim kumom te vrste, pokopan je na privatnom sprovodu u Castelvetranu na Siciliji. Ostat će zapamćen po svom krvavom nasljeđu jer je osuđen na 20 doživotnih robija u odsutnosti za ubojstva 26 žrtava. Poznat i kao Diabolik, s njime završava i jedno doba Cosa Nostre, ali ne i sama Cosa Nostra. Mnogi sa strepnjom čekaju novog nasljednika. Denaro je bježao 30 godina, od 1993. kada je netragom nestao iz toskanskog gradića Forte dei Marami. Sve to vrijeme je talijanska policija je pretpostavljala da se Denaro skriva negdje na Siciliji. S oružjem je naučio rukovati kada mu je bilo samo 14 godina, a prvo je ubojstvo počinio s 18. Smatralo se da je odgovoran za 50 ubojstva, a “slavan” je postao kada je ubio Vincenza Milazza, šefa suprotstavljenog mafijaškog klana i njegovu trudnu djevojku, koju je zadavio. Index, Večernji

Traženi talijanski mafijaš otkriven u Dominikanskoj Republici – odale ga kuharske emisije koje je objavljivao na YouTubeu

Otkako je gruhnuo sadašnji drugi val pandemije covida-19, te otkako se čini sve izvjesnijim da neće biti olakšanja do poznog proljeća, ubrzao se broj malih privrednika koji bacaju koplje u trnje… Ljudi masovno prodaju kafiće, restorane i obiteljske hotele. Da bi mogli prodavati, netko mora kupovati. A tko to ima na gomili gotovine da kupuje sada kada sva nacija stišće kaiš? Pa organizirani kriminal, naravno, poentira Roberto Saviano, pisac koji već godinama živi pod oružanom pratnjom i svake noći mijenja mjesto spavanja otkako je svojom Gomorrom razvalio tajne napuljske mafijaške camorre. Ona ga je osudila na smrt, a to je pouzdanija opasnost od fetve makar kojega pomahnitala imama. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

Večernji piše o dva crnogorska klana, škaljarskom i kavačkom, nakon što su u nedjelju u Ateni u restoranu smaknuti Igor Dedović i Stevan Stamatović, navodni mafijaši. Cijela priča počela je 2014. kada se dotad jedinstven kriminalni klan iz Kotora, koji je pod sobom imao trgovinu drogom u Crnoj Gori i Srbiji, raspao na dva dijela. Okidač za sukob se dogodio kad je Goran Radoman, pripadnik dijela klana iz Kavača, zbog nekog prometnog prekršaja završio u pritvoru na Kubi, da bi iz njegova stana u Valenciji ukrali 200 kilograma kokaina. Na čelo kavačkog klana zasjeo je tada Slobodan Kašćelan, dok je vođenje škaljarskog klana preuzeo Jovica Vukotić. Inače, mnogi Škaljari, među kojima je bio i Dedović, koristili su autentične hrvatske dokumente s krivotvorenim podacima.

Telegram rekonstruira slučaj hrvatske bande, koju je, čini se, vodio stanoviti Nusret Seferović iz zagrebačkog naselja Kozari bok, a koja je osumnjičena da je izrađivala osobne iskaznice i putovnice za srbijanske i crnogorske mafijaše. Za izradu dokumenata mahom je korišten identitet ljudi koji su tijekom Domovinskog rata izbjegli iz Hrvatske u Srbiju, a u lanac krivotvorenja bilo je uključeno i nekoliko sadašnjih i bivših policijskih službenika. Osumnjičenih je 30-ak. U sličnom ranijem slučaju putovnice se prodavalo za 1.000 eura.

Dinamo je Uredu predsjednika Vlade i Uredu predsjednice poslao pismo u kojem tvrde da klubu prijete osobe “koje su od strane nadležnih državnih tijela označeni kao nositelji organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj” te da su se iste te osobe otvoreno angažirale da “preuzmu upravljanje Dinamom”. Iz kluba kažu da se boje fizičkih napada, pa čak i likvidacija odgovornih ljudi. N1 ima kopiju pisma. Telesport je danas javio da se u Dinamo vratio Zoran Mamić, nepravomoćnu osuđen na 4 godine zatvora za izvlačenje novca iz istog tog kluba. Bit će sportski direktor.

Posljednjih godina potreba za novim mladim članovima u krugovima talijanske mafije je izuzetno porasla. Starosna granica za dječake koji počinju sa prvim kriminalnim djelima spustila se na dob između 8 i 10 godina. Uglavnom su to djeca iz siromašnih predgrađa Napulja. Djeca siromašnih roditelja, djeca bez roditelja ili ona čiji su roditelji u zatvoru, takođe su vrlo lak plijen mafijaških grupa. Redateljica Claudia Genovesi snimila je o tome film ‘La paranza dei bambini/Piranhas’, a Al Jazzera objavila zanimljiv članak…