Uoči turističke sezone na hrvatskoj obali ponovno dolazi do izraženog nedostatka radne snage, osobito u ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja, ponajviše s Filipina i iz Nepala, bez kojih bi poslovanje bilo otežano. Dio domaće radne snage otišao je u druge članice EU-a, a interes za teške sezonske poslove među lokalnim stanovništvom slabi. Strani radnici ističu dobre uvjete i sigurnost, no naglašava se potreba za boljom integracijom. Izmjene Zakona o strancima predviđaju učenje jezika i lakšu promjenu poslodavca radi stabilnijeg sustava zapošljavanja. HRT

Prema podacima HZZ-a i MUP-a, u prvih deset mjeseci 2025. broj dozvola za boravak i rad stranih radnika pao je oko 15 posto u odnosu na lani, prvi put nakon višegodišnjeg rasta. Najveći pad bilježi se u novim zapošljavanjima, dok raste broj produljenja postojećih dozvola. Razlozi uključuju strože zakonske procedure, slabiju potražnju u graditeljstvu i turizmu, rast interesa domaćih radnika te globalne promjene migracijskih tokova. Hrvatska i dalje ovisi o stranoj radnoj snazi, ali ulazi u stabilniju, uravnoteženiju fazu tržišta rada. Bug

Od ukupne brojke izdanih radnih dozvola, nešto manje od polovice, njih 76.700, odnosi se na novo zapošljavanje, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad, javlja Jutarnji. Pokraj spomenutih, strani radnci u većoj mjeri dolaze iz Filipina, Indije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bangladeša i Egipta. Najviše dozvola izdano je u PU zagrebačkoj – njih 40.170. Na drugom je mjestu PU istarska s 22.824 izdane dozvole, dok treće mjesto zauzima PU splitsko-dalmatinska s ukupno 16.602 dozvole. Najmanje dozvola izdano je u PU požeško-slavonskoj (639), PU virovitičko-podravskoj (936) i PU bjelovarsko-bilogorskoj (1.309). tportal

U Hrvatskoj jačaju ksenofobija i neprijateljstvo prema stranim radnicima i izbjeglicama, uz porast nasilja i negativne retorike. CMS upozorava da je riječ o trendu potaknutom nedostatkom integracijskih politika, medijskim i političkim narativima te općom društvenom nesigurnošću. Istraživanja pokazuju porast predrasuda, posebno prema arapskim i muslimanskim skupinama, dok se izbjeglice guraju u nevidljivost. Stručnjaci naglašavaju veliku odgovornost politike, medija i znanosti u kreiranju percepcija te potrebu državnog vodstva koje aktivno njeguje toleranciju i solidarnost. DW

Istraživanje 130 južnoazijskih radnika u Hrvatskoj pokazuje da većina njih pozitivno doživljava Hrvate i želi integraciju, ali istovremeno osjeća nepovjerenje i socijalnu distancu. Nacionalni identitet jače oblikuje međusobne odnose nego religija. Nepovjerenje proizlazi više iz osjećaja društvene inferiornosti i statusne ugroženosti nego iz stvarnog nasilja. Ekonomska nesigurnost i konkurencija za poslove dodatno pojačavaju animozitet među radnicima. Rezultat je složen miks simpatija, pragmatične integracije i latentnog nepovjerenja. Index

Španjolska svoj gospodarski rast od gotovo 3 % temelji na stranim radnicima koji čine 13 % radne snage i popunjavaju većinu novih radnih mjesta, osobito u turizmu, građevini i poljoprivredi. Legalne migracije ondje se smatraju ključem održivog mirovinskog sustava i ekonomskog rasta. Hrvatska je tek na početku: 2024. izdano je preko 206 tisuća radnih dozvola, ponajviše za građevinu i ugostiteljstvo. Procjene pokazuju da bi do 2030. svaki četvrti radnik mogao biti stranac. tportal… komentiraju na Forumu

Novo istraživanje Instituta za migracije pokazuje rast nezadovoljstva prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj: potpuno ili djelomično nezadovoljnih je preko 60 posto, a samo tri posto izražava zadovoljstvo. Glavni razlozi su strah od kriminala, zabrinutost za radna mjesta, pritisak na plaće i kulturne razlike. Socijalna distanca je izrazito visoka — gotovo nitko ih ne želi u obitelji, a tek 10 posto prihvatilo bi ih kao kolege. Integracija će biti zahtjevna jer građani strane radnike uglavnom doživljavaju kao privremenu radnu snagu, a ne buduće sugrađane. Lider

Engleski je u mnogim hrvatskim restoranima postao de facto jezik jer brojne konobare iz Azije koriste engleski bolje nego hrvatski. Iako većina Hrvata engleski dobro razumije, Vlada sada želi obvezati strane radnike da u roku od godine dana nauče hrvatski. No postavlja se pitanje što “naučiti” znači i je li to uopće izvedivo, s obzirom na težinu jezika i loše primjere stranaca u nogometu. Nejasno je tko će znanje provjeravati, pa će engleski vjerojatno ostati dominantan, pogotovo u ugostiteljstvu. Kult plave kamenice

U Hrvatskoj se širi antiimigrantska retorika, osobito nakon lokalnih izbora, kroz populističke poruke o “zamjeni stanovništva”. Teorija zavjere, popularizirana djelima Raspaila i Camusa, inspirira i dio domaćih političara. Dok Frontex i Božinović bilježe pad ilegalnih migracija, stručnjaci upozoravaju da su brojke varljive i da se migracije samo premještaju, a ne smanjuju. Europska unija smanjenje dolazaka postiže sporazumima s represivnim režimima, uz cijenu kršenja ljudskih prava. Aktivistkinja Selma Banich u knjizi “igra/the game” dokumentira ignoriranje i zlostavljanje migranata na hrvatskoj granici. Faktograf

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT