Barel nafte standardna je mjera koja iznosi 159 litara sirove nafte. Tijekom prerade velike molekule nafte razbijaju se na manje, pa se volumen povećava i iz jednog barela nastaje oko 170 litara različitih proizvoda. Najveći dio čini benzin (oko 73 litre), zatim dizel (oko 40 litara) i kerozin (15,5 litara). Ostatak uključuje ukapljeni naftni plin, asfalt, petrokemijska ulja, koks i butan. Naftni derivati ne koriste se samo kao gorivo, nego i u brojnim proizvodima poput guma, kozmetike, sapuna, igračaka i leća. Revija HAK

U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije. Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi). Zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva. Prehrambeni rizici uzrokovali su 5,4% svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno više od tri milijuna ljudi. Najviše smrti povezano je s prehranom bogatom solju i prerađenim mesom, osobito u Europi. Zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je oko 4,5 milijuna smrti u 2021., što čini između 5 i 8% svih globalnih smrtnih slučajeva. N1

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

U zelenim politikama Hrvatska nije dobar EU učenik. Dok zajednica europskih zemalja nalaže klimatsku neutralnost do 2050. te smanjenje emisija štetnih plinova za 55 posto do 2030., odnosno manju ovisnost o velikom zagađivaču – fosilnom gorivu – Hrvatska ga se objeručke drži. I to unatoč ogromnom potencijalu u obnovljivim izvorima energije. Rad “Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji” objavljen u Osvrtima IJF-a, otkriva da je udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji te da, suprotnom EU trendovima, raste. Rješenje za ovakvu situaciju itekako postoji i leži u uvođenju novog poreza – onoga na ugljik, kakav ubiru brojne države članice. Poslovni

Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati brojnih istraživanja. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka (Faktograf):

1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.
2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.
3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.
4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.
5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati

U velikom govoru u New Yorku António Guterres je pozvao medije da prestanu omogućavati “uništenje planeta” uzimanjem novca za oglašavanje od industrija fosilnih goriva, upozoravajući da se svijet suočava “s vremenom klimatske krize”. “Mnoge vlade ograničavaju ili zabranjuju oglašavanje proizvoda koji štete ljudskom zdravlju, poput duhana”, rekao je. “Pozivam sve zemlje da zabrane oglašavanje kompanija za fosilna goriva”. Guterres je objavio nove podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji pokazuju da postoji 80 posto šanse da će planet prijeći granicu zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijska vremena u sljedećih pet godina. Nacional

U svojem poslovanju potpisnici pisma koriste sve više energije iz obnovljivih izvora i rade na izbacivanju fosilnih goriva, pa sada urgiraju i kako bi se vladajući diljem svijeta pridružili toj inicijativi na globalnoj razini. Jedan od njihovih apela upućen je izravno proizvođačima fosilnih goriva da im se pridruže u znanstveno potkrijepljenim neto nultim ciljevima, uz razvoj kratkoročnih i dugoročnih planova za prekid korištenja fosilnih izvora energije. Do 2030. godine emisije bi trebalo prepoloviti, obnovljive izvore utrostručiti, a energetsku efikasnost udvostručiti. Krajnji cilj za 100% dekarbonizirane izvore energije trebao bi, prema njima, biti postavljen na 2035. godinu za razvijena gospodarstva, a na 2040. godinu za sve ostale. Bug

Još je Mendeljejev iznio teoriju kako je nafta geokemijsko prije nego fosilno gorivo. No, da je nafta doista nastala od biljaka i životinja uvjerljivo nam pokazuje njezin sastav. Još su uvjerljiviji geološki dokazi. Petnaest milijuna barela nafte godišnje vadi se iz pukotina u magmatskim stijenama. Kako je tamo dospjela? Mogla je, razumije se, nastati u sedimentnim stijenama koje se nalaze iznad magmatskih, no zašto je izabrala put prema dolje umjesto prema gore? Najlogičniji odgovor je da nafta iz magmatskih stijena (koja čini samo 1 % pronađene nafte) nije nastala u sedimentim stijenama. Nastala je geokemijskim procesima u dubinama Zemljine kore. Međutim, nafta što se nalazi u pukotinama magmatskih stijena razlikuje se od nafte u drugim nalazištima. Što je od svega toga istina teško je reći. Teorije u geologiji trebaju dugo vremena da budu općenito prihvaćene ili odbačene, jer se nalazi mogu različito interpretirati. No jedno je sigurno: nafta je sigurno biološkog porijekla, a možda je ima – vrlo vrlo malo – koja to nije. Nenad Raos za Bug.

Nakon što je Njemačka dovela u pitanje odluku o zabrani prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine, Europska unija je odgodila planirano glasovanje o zakonu do sljedećeg tjedna. Kako piše Reuters, novi datum glasovanja još uvijek nije poznat, a glasnogovornik Švedske koja predsjedava EU-om, rekao je da će se veleposlanici vratiti na tu temu “u dogledno vrijeme”. Riječ je o odgađanju konačnog odobrenja za obaveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, liberala i zelenih, a zakonski paket podržan je s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Green

Šest najvećih zapadnih kompanija koje se bave proizvodnjom nafte i plina u 2022. godini zaradile su ukupno 200 milijardi dolara profita, što je najviše u povijesti te industrije. Taj su rekordni rezultat ostvarile ispumpavajući i prodajući fosilna goriva, upravo ono što treba napustiti kako bi se zaustavila klimatska kriza, i to u kontekstu povećanja cijena fosilnih goriva izazvanog ratom u Ukrajini, što je ponegdje okvalificirano kao ratno profiterstvo. Rekorder među profiterima je američki ExxonMobil, kompanija koja se tradicionalno najviše odupire pritiscima da se dekarbonizira; Exxon je u 2022. godini povećao proizvodnju, što je rezultiralo rastom vrijednosti njegovih dionica od čak 50 posto i godišnjim profitom od 55,7 milijardi dolara. Nakon što su napustile tržište Rusije europske naftne kompanije sve se više okreću projektima u bivšim afričkim kolonijama. Talijanski Eni tako je potpisao ugovore s Libijom, Shell i Equinor s Tanzanijom, dok Total ulaže u Mozambiku i Južnoafričkoj Republici. Novosti