Žene u romskim zajednicama tako su dvostruko nevidljive – za vlastitu zajednicu, gdje su podređeni dio jedne izuzetno patrijarhalne i hijerarhijski ustrojene strukture, i za društvo u cjelini – puno je manje reakcija na takav femicid nego na neki među većinskim narodom. Pod reakcijama ovdje se podrazumijevaju i reakcije politike, “nadležnih”, ali i dežurnih dušebrižnika – svih onih aktera u javnom prostoru, koji sami sebe mogu prepoznati, a koji inače vrlo burno reagiraju na ovakve stvari. Da je sustav zakazao i na jednom drugom području, dokazuju problemi koji se tek ponekad adresiraju i to praktički isključivo u kontekstu socijalne politike i to na onaj najpovršniji način – dodjele socijalne pomoći, eventualno tu i tamo i neki infrastrukturnog zahvata da se može pokazati da država brine o romskoj nacionalnoj manjini i da se njihov politički predstavnik u Hrvatskom saboru ima čime pohvaliti i stati pred svoje biračko tijelo. Karlo Jurak za Index

Davor Božinović je u Čakovcu nedavno najavio jaču suradnju države i lokalnih vlasti na integraciji Roma, naglašavajući važnost obrazovanja i zapošljavanja. Istaknuo je da problemi ne mogu nestati preko noći, ali da je nužna koordinirana akcija svih razina vlasti. U Međimurju živi radno sposobno stanovništvo koje, prema Božinoviću, može popuniti poslove za koje se uvoze strani radnici. Župan Posavec upozorava na neučinkovitost sustava, probleme u školovanju, zapošljavanju i socijalnoj politici te predlaže strože mjere i obavezne vrtićke programe. Božinović je posjet završio obilaskom škola i romskih naselja. Klikaj

U Novom Mestu ubijen je 48-godišnji muškarac, što je izazvalo politički potres i nove rasprave o integraciji Roma u Sloveniji. Premijer Robert Golob prihvatio je ostavke ministara pravosuđa i policije, ali ne i vlastitu, dok se opozicija sprema iskoristiti tragediju pred izbore. Problem kriminala i socijalne isključenosti Roma vuče se desetljećima, a pokušaji integracije dali su rezultate samo u Prekmurju. Dolenjska ostaje simbol neuspjele politike, gdje siromaštvo, nejednakost i politički populizam zajedno oblikuju zapaljivu mješavinu društvenih tenzija. Bojan Stilin za tportal

U mom orkestru su svi glazbenici profesionalno obrazovani. Romi su, ali su svirali u međunarodnim profesionalnim orkestrima. U Bečkoj operi, na primjer, ili solo-čelist u radio-televizijskom orkestru iz Leipziga, koncertmajstor u Gothi. Ima dosta Roma koji su diplomirali na Akademiji Franz Liszt u Budimpešti. Ti glazbenici su kao naši glazbeni potomci koji prenose dalje tu glazbu – u isto vrijeme i ozbiljna glazba i narodna glazba djedova ili pradjedova i očeva. Mnogi od njih potječu iz obitelji u kojima se stoljećima sviralo u malim orkestrima. Određeni način sviranja i tempo su se prenosili s koljena na koljeno. Ovaj orkestar, ova glazba – to su ambasadori. Oni pokazuju što nas stoljećima spaja. Nasljeđe je glazba, glazba romskog naroda čiji je zavičaj u mnogim europskim zemljama. Oni govore jezik tih zemalja, preuzeli su njihovu tradiciju, kulturu, vjeru, ali posjeduju i vlastitu glazbenu snagu i energiju. I kada se uključe u ovaj projekt, onda je cijela Europa, cijela kultura Europe tu. DW

Istraživanje pučke pravobraniteljice pokazuje da se broj građana s predrasudama smanjio u pogledu svih ugroženih skupina osim žena i Roma – čak četvrtina anketiranih smatra da žene nisu jednake muškarcima, dok ih više od polovice tvrdi da Romi ne žele raditi. Od 2016. naovamo smanjio se broj građana Hrvatske koji ne bi željeli da im dijete stupi u brak s osobom druge vjere, nacionalnosti ili boje kože. Manje je i onih koji tvrde da se ne druže ili ne  surađuju sa Srbima, kao i onih koji bi osjetili nelagodu kad bi doznali da im je kolega na poslu ili susjed gej/lezbijka. U padu je i broj građana koji gaje predrasude prema osobama s invaliditetom i duševnim smetnjama, onih koji smatraju da ne treba zapošljavati azilante, da su beskućnici sami krivi za svoju situaciju ili da su starije generacije nesposobnije od mlađih. Novosti

Na festivalu reportaže i reportera, Fra Ma Fu, veliku nagradu struke dobila je velika Lupigina reportaža koju potpisuje Hrvoje Ivančić (Lupiga). Kao i sva romska naselja u Međimurju, i ovo je smješteno na livadi, udaljeno od sela s većinskim stanovništvom, izolirano šumama, travnjacima i potocima. Ovde je kraj puta, jer naselje je kao slijepo crijevo, ceste dalje nema. Piškorovec je na zlu glasu. Čak i sami Romi ga smatraju zadnjom rupom na svirali njihove lokalne geografije. Svako romsko naselje vizualno odskače od susjednog sela. Razlika se primjećuje u visini decibela s nečijeg kazetofona i u dječjem smijehu i vriski koja traje od jutra do mraka. „Ja nemam loša iskustva. Znam se prema njima postaviti … i dobri su. Ali kradeju, to treba paziti, jako”, rekla je jedna od prodavačica… „Jedan krade, svi smo krivi. Hoću delat, idem pitat, ali NE jer se prezivam Oršuš. To je problem…i tak“, sliježući ramenima žali se mladić koji je pristao razgovarati. Lupiga

Dobro je poznato kako u Hrvatskoj većina Roma živi u udaljenim, izoliranim zajednicama, nerijetko bez pristupa vodi ili električnoj mreži. Primjerice, u studiji o romskom identitetu, socijalnoj distanci i iskustvu diskriminacije iz 2020. godine je podcrtano kako je jedna od centralnih “karakteristika romske zajednice, a često i drugih manjinskih skupina, njihova prostorna izolacija i segregacija od većinskoga stanovništva. Od dolaska na hrvatske prostore Romi su se uglavnom nastanjivali na perifernim dijelovima naselja, što je djelomično posljedica ekonomske depriviranosti, a djelomično zakonskih odredaba. Takav način života dovodi do vrlo slaba ili gotovo nikakva kontakta romskoga stanovništva s članovima većinske skupine. Podijeljenost prema rasnim i etničkom osnovama zasnovana je na predrasudama i stigmatizaciji određene društvene skupine. Segregacija je pritom fizička i prostorna refleksija diskriminacije te ju povratno dodatno potencira. Kulturpunkt

Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima. Same ukrajinske vlasti, ali također i vlasti u drugim zemljama, pa i u Evropskoj uniji, sklone su stereotipu da Romi nisu „pravi izbjeglice“. Procjene realnog broja pripadnika te etničke skupine u Ukrajini kreću se od 300 do 400 tisuća. U pokušaju bijega od rata, mnogi od njih suočavaju se s nemogućnošću izlaska iz zemlje, ili ulaska u neku od susjednih zemalja, zbog neposjedovanja važećih osobnih isprava. Oni koji ipak prijeđu granicu, nailaze na nesklonost vlasti i stanovništva zemalja u kojima su pokušali pronaći utočište. H-alter

Europa ima ozbiljan problem sa raširenom svakidašnjom diskriminacijom romske manjine, što po sebi i nije neka novost. Međutim, unatoč sveprisutnosti diskriminacije rijetko se u javnom prostoru može primijetiti kako se problem razmatra kroz prizmu rasizma ― tj. specifično antiromskog rasizma ili anticiganizma. Riječ je o pojmu koji je u prethodnom desetljeću ušao u širu upotrebu i postao uvriježen u EU institucijama i dijelu civilnog društva. Kako navodi Europska komisija, anticiganizam kao oblik rasizma prema Romima ukazuje na “povijesno ukorijenjen strukturalni fenomen koji se pojavljuje na institucionalnoj, društvenoj i međuljudskoj razini. Svoje porijeklo ima u načinu na koji većina promatra i tretira one koji smatra ‘ciganima’. Ukorijenjen je u procesu ‘proizvodnje drugosti’ koji se gradi na negativnim, ali i pozitivnim, egzotizirajućim stereotipima. Kulturpunkt

Centar za mirovne studije i Romska organizacija mladih sredinom su srpnja održali konferenciju o inovativnim modelima uključivanja mladih Romkinja i Roma u društvo. Konferencija je bila podijeljena na dva tematska panela; prvi se doticao uključivanja Romkinja/a putem programa prakse i mentorske podrške, a drugi je temu integracije propitivao kroz područja kulture i umjetnosti. Program mentorstva i prakse u organizacijama civilnog društva omogućio je mladim Romkinjama i Romima da steknu iskustvo i znanje potrebno za samostalan rad u vlastitim zajednicama. Snimka čitave konferencije dostupna je na Facebook stranici CMS-a. Kulturpunkt