Znanstvenici su napravili još jedan korak u nastojanju razumijevanja genetske osnove života, nakon što je tim predvođen američkim genetičarem Craigom Venterom u laboratoriju stvorio polusintetičku, funkcionalnu bakteriju sa samo 473 gena, pola manje nego divlja vrsta te bakterije. Znanstvenici kažu da im je cilj pomaknuti granice u fundamentalnom znanju, što bi moglo dovesti do novih lijekova i ostalih kemijskih spojeva. “Naša dugoročna vizija je stvoriti sintetičke organizme kojima možete dodati specifične funkcije”, rekao je Daniel Gibson, suautor studije objavljene u znanstvenom časopisu Science. Pliva zdravlje, BBC
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji je pokazalo da su se tamo, iako je u pitanju visoko kontrolirano okruženje, razvile opasne bakterije koje su otporne na antibiotike, a kakve ne postoje na Zemlji. Znanstvenici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018. godine. Studije su pokazale da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost. U takvim uvjetima, dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sustav astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti. Kako je borba protiv otpornosti bakterija na antibiotike postala globalan problem, ovakva saznanja pomažu u boljem razumijevanju kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima. (Index)
U potrazi za novim izvorima energije znanstvenici su pretvorili bakterije u prave kiborge tako što su ih prekrili sićušnim ‘solarnim ćelijama’. Na taj način mogu biti bolje od biljaka u fotosintezi (80% učinkovitosti dok je kod biljaka 2%) što bi moglo biti ključno u proizvodnji obnovljivih goriva od Sunca. 24sata, BBC
U roku od trinaest godina velebna olupina Titanica na dnu Atlantskog oceana potpuno će nestati, a za to je kriva proždrljiva bakterija zvana halomonas titanicae, kemosintetska, gram-negativna proteobakterija koja posebno voli ‘papati’ željezo, a otporna je na velike koncentracije soli. Titanic je potonuo 1912. godine, njegova je olupina otkrivena 1985., a već je druga ekspedicija (1991.) otkrila hrđave sigaste tvorevine prepuna ove neobične bakterije. Express
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 12 najopasnijih bakterija, u nastojanju da potakne razvoj novih antibiotika. “Otpornost na antibiotike je sve veća, a brzo nam ponestaju mogućnosti liječenja”, rekla je predstavnica WHO-a zadužena za inovacije Marie-Paule Kieny. Farmaceutske kompanije ne žele istraživati nove antibiotike zbog rizika da bi mogući novi lijek ubrzo mogao postati neučinkovit. Tri najopasnije bakterije su Acinetbocater, Pseudomonas i razne vrste Enterobacteriaceae, među kojima je i E. coli. HRT, healio.com
U SAD-u je zabilježen prvi slučaj mutacije na DNA koja je bakteriju učinila otpornom na antibiotike. MCR-1 mutacija otkrivena je kod 49-godišnje pacijentice iz Pennsylvanije koja se ni nakon pet mjeseci nije uspjela izliječiti od infekcije mokraćnog sustava. Pacijentica nosi E. coli otpornu na kolistin, najjači antibiotik. Index, Washington Post
Ideonella sakaiensis 201-F6 je bakterija čiji enzimi razgrađuju plastiku i daje nadu za problem plastičnog smeća. Jedan od enzima u bakteriji plastiku pretvara u među-proizvod, a drugi taj među-proizvod dalje obrađuje, sve dok na koncu ne preostanu tereftalne kiseline i glikol. Oni nisu otrovni za okoliš, naglašavaju znanstvenici. Deutsche Welle
Ruski znanstvenik Anatolij Broučkov u potrazi je za tajnom vječne mladosti, a eksperimentalne metode iskušava na sebi. Tako si je ubrizgao 3.5 milijuna godina staru bateriju Bacillus F koju je izvukao iz permafrosta. Tvrdi da se već osjeća bolje te da dvije godine nije bio bolestan. Također, bakterija je djelovala na produljenje plodnosti kod miševa. Telegraph
5 odvratnih stvari koje se upravo nalaze na vašem tijelu
Domaći maslinari u strahu su od širenja opasne bakterije xylella fastidiosa iz Italije, na koju ne djeluju zaštitna sredstva, piše Slobodna. Osim masline ugroženi su bajami i oleanderi, šume hrasta, trešnje, višnje te nasadi agruma. Razmjeri katastrofe mogli bi se usporediti s filokserom u 19. stoljeću, koja je poharala vinograde i potaknula iseljavanje Dalmatinaca u prekomorske zemlje.