Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.

Channel 4 dokumentarac tvrdi da DNK Hitlera otkriva Kallmannov sindrom i moguće mentalne poremećaje, no stručnjaci upozoravaju da se ponašanje ne može tumačiti samo genetikom. Iako neki nalazi odgovaraju povijesnoj dokumentaciji o njegovim zdravstvenim problemima, zaključci o ADHD-u, autizmu ili bipolarnosti ostaju vrlo upitni. Genetski testovi ne mogu dijagnosticirati mentalne bolesti, a takve interpretacije nose rizik stigmatizacije i trivijalizacije zločina. Autentičnost DNK uzorka također je nejasna. Stručnjaci naglašavaju: biološke pretpostavke ne umanjuju Hitlerovu moralnu odgovornost. DW

Unatoč smrti 1945., Adolf Hitler i njegova ideologija i dalje „žive“ online – od objava na platformi X do prodaje Mein Kampfa širom svijeta. Historijski kontekst knjige ukazuje na njezinu brutalnu rasističku i antidemokratsku poruku, koju su analitičari detaljno secirali. Knjiga se smatra teškom za čitanje, neoriginalnom i egocentričnom. Ipak, njezino ideološko nasljeđe i danas je opasno. Povjesničari i aktivisti upozoravaju na porast antisemitizma i desnog ekstremizma, posebno među mladima. Na internetu i u društvu sve više nestaje distanca prema nacističkoj simbolici, a govor mržnje i nasilje ponovno postaju „mainstream“. DW

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

Mark Mazower u knjizi “Hitlerovo carstvo – Nacistička vladavina u okupiranoj Europi” istražuje kako su nacistički planovi ekspanzije i etničke homogenosti propali zbog unutarnje dezorganizacije i neodrživih ideja. Nacisti su, inspirirani kolonijalnim upravama velikih imperijalnih sila, pokušali u Europu uvesti kolonijalne prakse, ali su se suočili s kaosom i otporom. Mazower uspoređuje nacistički nacionalizam s kolonijalizmom i povlači paralele s recentnijim primjerima nacionalističkih politika, zaključujući da je nacionalizam ponovno aktualan u različitim oblicima diljem Europe. Novosti

Alice Weidel tvrdi da Adolf Hitler nije bio “desničar”, već “komunist”. Ova revizionistička tvrdnja, odnosno pokušaj reinterpretacije povijesti u vezi s nacizmom, nije nova i stalno se iznova pojavljuje. U Mein Kampfu Hitler se uvelike obrušavao na marksizam, komunizam i socijal demokraciju, a prve žrtve, koje su 1933. godine bile zatočene, mučene i ubijane u koncentracijskim logorima bili su ljevičari, komunisti, socijaldemokrati, socijalisti. Radi se o pokušaju distanciranja krajnje desne stranke AfD od Hitlera i nacizma. Hitler se također ne može nazvati komunistom jer je bio antisemit i rasist. Ta teza ne stoji ni za ekonomske poglede. DW… Inače, ove se godine obilježava sto godina od objave Mein Kampfa.

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW

• 28. je kolovoza 1963. godine. Ispred memorijala posvećenog Abrahamu Lincolnu stoji mladi baptistički svećenik. Njegovo ime je Martin Luther King i upravo se obraća okupljenom mnoštvu sudionika Marša na Washington. Te godine obilježavala se stota godišnjica ukidanja ropstva u SAD-u pa je povod za okupljanje bila tužna i bolna istina da su i stotinu godina kasnije Afroamerikanci bili potlačeni, rasno diskriminirani i segregirani. Govor je trajao svega 17 minuta, ali će gotovo svaka izgovorena rečenica ući u anale govorništva. Kingov govor, ali i njegov cjelokupni aktivizam, potaknut će ono najbolje u brojnim crncima i bijelcima iz SAD-a i šire.
• 28. je kolovoza 1933. godine. Ispred memorijala posvećenog ujedinjenju Njemačke u Niederwaldu stoji tek izabrani njemački kancelar Adolf Hitler. Poziva na okupljanje svih Nijemaca u jednoj državi, zaziva jedinstvo onih koji po “podrijetlu, rođenju, jeziku i povijesti” pripadaju njemačkoj naciji i naglašava da Njemačku ne zanima nasilje niti planira napasti druge države. Hitlerov govor, ali i njegov cjelokupni politički angažman, potaknut će ono najgore u brojnim Nijemcima i nacističkim simpatizerima širom svijeta.
• Potkraj 1980-ih jedan je mladi biznismen sumnjivog morala, prema riječima tadašnje supruge i poslovnih suradnika, volio dočekivati goste u svom uredu tako što bi stao u stav mirno, spojio petu o petu, podigao visoko desnicu i uzviknuo “Heil Hitler!”. Isti taj “gospodin” držao je kraj svog kreveta knjigu Hitlerovih govora (“My new order”), prepoznavši u vođi Trećeg Reicha pravog majstora propagande, obmane, demagogije i samopromocije. Tridesetak godina kasnije taj biznismen s nekoliko bankrota iza sebe i nekoliko optužbi za rasizam i seksualno zlostavljanje postat će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo je ime Donald Trump.
• Unatoč svim povijesnim iskustvima, u svijetu i danas postoje mase kojima je Hitlerov /Trumpov način rješavanja problema bliži od onog Martina Luthera Kinga. Net

Kad govorimo o Americi u ovom trenutku, kako biste komentirali reakcije takozvanih današnjih elita, visokoobrazovanih ljudi općenito, na nedavni pokušaj autokracije Donalda Trumpa i rastuću ksenofobiju u jednom dijelu usporedivu s onom koja je postojala i u vremenu o kojemu pišete? – Ovaj je dio američke povijesti poprilično nepoznat i u SAD-u. Sveprisutan je jedan narativ o stvaranju velike nacije koja se teško izborila za ono što je danas. No kad se osvrnem na Trumpov mandat, lako mi je pronaći korijene suprematizma upravo u događajima s početka 20. stoljeća. Kad Trump kaže: ‘America First’ – to je ime izolacionističkog lobija iz 1930-ih i s početka 1940-ih godina koji se deklarativno zalagao protiv ulaska SAD-a u rat, dok su zapravo podržavali Hitlera. Svakako postoje poveznice. To nije tako davno, govorimo o vremenu prije tek sedamdeset, osamdeset godina. Amerika koja mrzi manjine, komunizam, koja segregira Židove… To je Amerika i danas. Ne u cijelosti, ne možda ni u većini, no velikim dijelom. I svakako taj dio čini i mnogo elita. Express