Na američkom Sveučilištu Utah znanstvenici su otkrili kako struktura inzulina utječe na njegov učinak. Otkriće sastava otrova predatorske vrste puža otvorilo je vrata novim saznanjima u liječenju dijabetesa melitusa (šećerne bolesti tipa 2). „Proučavanjem kompleksnih otrova kojima predatori ubijaju svoju lovinu otkrivamo kako oni utječu na fiziologiju lovine. Samim time možemo saznati jako puno u njihovoj potencijalnoj upotrebi u medicini”, navode istraživači. Biologija.com
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europski znanstvenici pokazali su da se disfunkcionalne beta-stanice gušterače pacijenata s dijabetesom tipa 2 mogu djelomično oporaviti i ponovno lučiti inzulin. Izolirani otočići pacijenata vratili su funkciju nakon “odmora” u laboratorijskim uvjetima. Oporavljene stanice pokazale su poboljšanu gensku aktivnost. Ključno: lijekovi poput JAK inhibitora mogu postići sličan efekt in vivo. Ovo sugerira da dijabetes tipa 2 nije uvijek nepovratan, nudeći nadu za terapije koje bi “resetirale” iscrpljenu gušteraču. Igor Berecki za Bug
Stanje je to prilikom kojeg u organizmu slabi učinak inzulina pa mišići, masti i jetra ne mogu za energiju koristiti glukozu iz krvi te se mora proizvoditi više inzulina u gušterači, a razina šećera u krvi se s vremenom povećava. Inzulinsku rezistenciju najlakše je prepoznati kroz rezultate krvne pretrage. Pretraga će tako pokazati smanjenu razinu dobrog kolesterola, dok će loš biti povišen, razina glukoze u krvi natašte može biti iznad 100 mg/dL, dok će razina triglicerida biti povišena. Osim laboratorijskih pokazatelja, razni simptomi koji ukazuju na inzulinsku rezistenciju su još i: povišen krvni tlak, pojačana žeđ, često mokrenje, pojačana glad, nekontrolirano debljanje i nakupljanje masnih naslaga oko trbuha, glavobolja, sporo zacjeljivanje rana i zamagljen vid. Uravnotežena i zdrava prehrana te gubitak težine najbolji su alat u borbi protiv inzulinske rezistencije. (HRT)
Genetski modificirana krava iz Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign postala je ključni akter u revolucionarnom istraživanju. U svom mlijeku, ova krava je proizvela proteine potrebne za ljudski inzulin. Kroz umetanje segmenta ljudske DNK koji kodira proinzulin u stanične jezgre kravljih embrija, istraživači su stvorili transgeno tele. Iako koncept proizvodnje inzulina u govedima nije nov, ovo je prvi put da je ljudski inzulin proizveden na ovaj način. Ovo otkriće donosi nadu u rješavanje globalnih problema s opskrbom inzulinom. Zanimljiv pregled tjednih vijesti iz znanosti donosi Bug.
Vijest o specifičnom lijeku za ubrizgavanje namijenjenom oboljelima od šećerne bolesti mahom ovisnima o inzulinu danskog farmaceutskog diva koji se ukida u SAD-u i nije baš tako specifična ni prekooceanska jer su u pozadini prodaje i tog i sličnih lijekova famozni peptidi ili, preciznije, lijekovi povezani s tjelesnim hormonom peptid-1 nalik na glukagon (GLP-1). Postali su ekstremno popularni zbog svojih gotovo čarobnih svojstava pri mršavljenju, a, naravno, najpopularnije proizvodi isti proizvođač iz Danske. Peptidi se nalaze u svakoj stanici i tkivu našeg organizma, gdje sudjeluju u različitim staničnim procesima s ciljem održavanja homeostaze, a najpoznatiji su oni koje proizvodi gušterača: inzulin i glukagon. Peptidni lijekovi koriste se u širokom rasponu terapijskih područja kao što su urologija, respiratorni sustav, bol, onkologija, metaboličke, kardiovaskularne i antimikrobne primjene. Kod nas zasad nema straha od nestašica ili ograničenja. Lider
Posljedice neredovitog sna – veći indeks tjelesne mase i otpornost na inzulin