Superwood se može proizvesti od bilo koje vrste drva – uključujući drvnu sječku i bambus. Proces njegove izrade temelji se na inovativnoj obradi prirodnog drva koje se uglavnom sastoji od dvaju spojeva – celuloze i lignina. Uklanja se dio lignina, prirodnog polimera koji drvu daje krutost, ali i određenu krhkost, a cilj je ojačati celulozu koja je već prisutna u drvu. “Celulozni nanokristal zapravo je čvršći od ugljičnog vlakna”, objašnjava Lau za TechCrunch. Rezultat je materijal koji ima 50 posto veću vlačnu čvrstoću od čelika, a omjer čvrstoće i mase čak je deset puta bolji, navode iz tvrtke. Za razliku od čelika i betona, čija proizvodnja zahtijeva velike količine energije i uzrokuje značajne emisije ugljičnog dioksida, Superwood se proizvodi iz obnovljivih izvora i ima znatno manji ugljični otisak. Haus
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Višak solarne energije u ljetnim mjesecima može se koristiti za razdvajanje vode za proizvodnju vodika. Taj se vodik zatim dovodi u reaktor od nehrđajućeg čelika ispunjen prirodnom željeznom rudom na 400°C. Ondje vodik izvlači kisik iz željezne rude što rezultira elementarnim željezom i vodom. Željezna rudača lako je nabavljiva u velikim količinama i ne traži obradu prije stavljanja u reaktor koji, kažu, ne mora ispunjavati posebne sigurnosne zahtjeve. Sastoji se od stijenki od nehrđajućeg čelika debljine 6 milimetara. Reakcija se odvija pri normalnom tlaku, a kapacitet skladištenja povećava se sa svakim ciklusom. Nakon što se napuni željeznim oksidom, reaktor se može ponovno koristiti bez zamjene sadržaja, kažu istraživači koji su izračunali da bi ova tehnologija pohrane bila deset puta jeftinija od postojećih metoda. Bug
Dakle, nehrđajući čelik košta više od čelika koji se koristi u većini automobila jer sadrži krom i druge sastojke, poput nikla i molibdena, za kojima vlada velika potražnja te su i poprilično skupi. On zahtijeva posebne tehnike zavarivanja pa i novu liniju na kojoj će se proizvoditi. Čelik koji se koristi u većini automobila dizajniran je da se zgužva u sudaru, upija energiju i štiti putnike. Nehrđajući čelik ne gužva se tako lako, izlažući putnike većoj sili udara. S ovom legurom je teže raditi tamo gdje se traže manje savijene površine, pout branika. Vjerojatno i zato Cybertruck ima ogromne ravne plohe, kao da ga je dizajnirao pragmatični student strojarstva, a ne diplomac s neke akademije primijenjene umjetnosti. Revija HAK
Industrija čelika odgovorna je za četvrtinu industrijskih emisija u Europi. Uz recikliranje čelika i skladištenje samog ugljika nužno je “očistiti” i proizvodni proces, a vodik kao rješenje za dekarbonizaciju industrije dobiva sve veću pozornost. Proizveden elektrolizom, zeleni vodik mogao bi se koristiti za čišćenje otprilike dvije trećine globalne proizvodnje čelika koja se trenutno oslanja na fosilna goriva. Industrijski sektori poput proizvodnje čelika tradicionalno se oslanjaju na fosilna goriva za proizvodnju intenzivne topline i hranjenje kemijskog procesa potrebnog za taljenje željezne rude. Prelazak na čišću sirovinu poput vodika nudi rješenje koje proizvodi samo bezopasne emisije pare. Green
Kina svoj višak proizvodnje čelilka prodaje na svjetskom tržištu po vrlo niskim cijenama. Europljani se bore protiv dampinških cijena kaznenim carinama za kineski čelik, a isto rade i Amerikanci za kineski, ali i europski čelik. Tako se proizvode milijuni tona viška, a to je industrija koja izlučuje dosta CO2 i šteti okolišu. Deutsche Welle