Riječ je o zaštićenom području regionalnog parka Mura-Drava koji se nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000. Dalićeva vikendica, otkriva Ivan Pandžić za 24 sata, površine je 71 četvorni metar, dio fasade je u kamenu i ima veliki trijem sa staklenim stijenama. Dvorište od 1113 kvadrata ograđeno je sa svih strana osim samog izlaza na Dravu. Dalić je zemljište od 1113 kvadrata uz samu Dravu s kućicom kupio krajem 2013. godine i platio je sve tek 20.000 kuna, odnosno 2656 eura. Gradnja u zaštićenom području prirode se inače tretira kao kazneno djelo za koje je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Područje Kuršanskog luga je štićeno područje, a svi koji su tamo gradili objekte, pa i sam Dalić, nisu kažnjeno gonjeni niti su im objekti srušeni iako su svojedobno imali rješenja o uklanjanju. Nacional

Vlada je uputila u Sabor tri zakona – o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti – s ciljem suzbijanja bespravne gradnje i ubrzanja procedura. Sustav e-Dozvola omogućit će digitalno izdavanje dozvola, a e-Prostorna inspekcija satelitski će nadzirati gradilišta. Uvodi se i “iskaz interesa” kojim investitori mogu pokrenuti projekte ako lokalne vlasti kasne s planovima. Gradovi neće moći širiti građevne zone bez postojeće infrastrukture. N1

Bespravna gradnja u Hrvatskoj, osobito u Istri, poprimila je razmjere epidemije – od priobalja do zaštićenih rezervata. U Marčani je u dvije godine niklo 50-ak ilegalnih kuća, dok Vodnjan broji preko tisuću objekata. Unatoč prijavama i inspekcijama, mnogi bespravni graditelji nastavljaju s radovima, a neki čak uređuju ulice i postavljaju rasvjetu. Vlada stoga najavljuje novi zakon kojim bi bespravna gradnja postala kazneno djelo, a Istra ga pozdravlja uz očekivanje da će zatvorske kazne napokon obeshrabriti graditelje koji već desetljećima nekažnjeno uzurpiraju prostor. HRT

Od iduće godine bespravna gradnja po prvi će put biti tretirana kao kazneno djelo, uz pooštravanje mjera protiv apartmanizacije, najavio je ministar Branko Bačić. Vlada priprema Zakon o priuštivom stanovanju te razne modele olakšavanja stambenog pitanja, uključujući povrat poreza pri kupnji prve nekretnine i priuštivi najam. Procjenjuje se da je Hrvatskoj potrebno 3,5 milijardi eura za zatvaranje stambenog jaza, a u planu su i novi zakoni o najmu i graditeljskim komorama. Lider

Mobilne kućice ne zahtijevaju građevinsku dozvolu ako su stvarno mobilne i postavljene unutar turističke zone. No ako su priključene na instalacije, stalno na istom mjestu ili imaju nadstrešnice, inspekcija ih može smatrati građevinama. U tom slučaju potrebna je dozvola. Pravilnik o jednostavnim građevinama dopušta neke radove i gradnje bez dozvole, ali sve mora biti u skladu s prostornim planom. tportal

Unatoč zakonima i Ustavu koji štite prirodu, bespravna gradnja duž obale, osobito na Murteru, cvjeta kao nikad prije. Građevine niču bez dozvola, a spajanje na infrastrukturu ide bez problema. Institucije šute, dozvole se dijele šakom i kapom, a kazne ne djeluju. Arhitekti i ustavni stručnjaci traže da se zaštita prostora uvede u Ustav kao posebna kategorija, upozoravajući na sustavnu korupciju i kulturnu apatiju. Više od milijun ilegalnih objekata postavlja pitanje – volimo li prostor ili samo vlastitu kvadraturu? Poslovni

Nova EU Direktiva 2024/1203 nalaže strože kazne za kaznena djela protiv okoliša, uključujući bespravnu gradnju. Osuđenicima će biti zabranjeno kandidiranje na izborima, obnašanje javnih dužnosti i pristup javnom novcu. Pravne osobe riskiraju kazne do 40 milijuna eura, gubitak dozvola i zabranu rada. Hrvatska mora izmijeniti zakone do 2026., a ministar pravosuđa najavio je promjene već do kraja 2025. tportal

Oko 10% privatnih turističkih kapaciteta u Hrvatskoj i dalje posluje bez potrebnih dozvola, zahvaljujući sustavnim izmjenama zakona koje im omogućuju produljenje ‘privremenih rješenja o kategorizaciji’. Unatoč dugogodišnjim pokušajima legalizacije, država nastavlja tolerirati nered, omogućujući bespravnim objektima zaradu bez ispunjavanja strogih uvjeta legalnih iznajmljivača. Trenutno ih je oko 15.000, a rokovi legalizacije uporno se odgađaju. Umjesto reda, država generira sivu zonu u kojoj privremeno postaje trajno – barem do iduće izmjene zakona. tportal

Šibenska policija protekli je mjesec podignula više kaznenih prijava zbog devastacije obalnog pojasa, a inspekcija počela uklanjati bespravni kamp u Tisnu. Protiv dvojice Austrijanaca koji su zbog gradnje bez dozvole zaradili kaznenu prijavu podignuta je optužnica pred općinskim sudom u Šibeniku. No kuća koju su sagradili i dalje nagrđuje jednu od najljepših uvala na otoku Murteru. Osim uklanjanja tamošnjih kampova podignutih bez “papira”, rušenja nije bilo, pa većina uzurpatora obale i dalje uživa u nezakonitim kvadratima. Sudovi im izriču uvjetne kazne, iako zakon propisuje zatvor do pet godina. Strožu provedbu propisa u Deklaraciji o hrvatskom prostoru zagovaraju i najugledniji domaći arhitekti. HRT