Među mladima se proširio novi trend tetoviranja točke i zareza – radi se o projektu pod nazivom Project Semicolon. Tetovaža je svojevrsna potvrda snage osobama koje se bore s depresijom, ovisnostima, te podrška onima koji su prošli kroz pakao samoozlijeđivanja ili pokušali počiniti samoubojstvo. “Točka i zarez simboliziraju odluku autora da nastavi rečenicu, iako je imao mogućnost jednostavno je završiti. A u ovoj priči autor ste vi, a rečenica vaš život”, stoji u objašnjenju. Telegram, Huffington Post
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Grupa Lelek ove godine na Euroviziju donosi sicanje – tradicionalni običaj tetoviranja Hrvatica katolkinja iz BiH, nastao kao zaštita od osmanske asimilacije. Ovaj svjetski fenomen, star stoljećima, proživljava renesansu među mladima, što potvrđuju rasprodane izložbe i nova izdanja knjige “Znamen na koži”. Središnji motiv od 317 zabilježenih je križ, a nekadašnja bolna procedura čađom i majčinim mlijekom danas je postala simbol identiteta i povezanosti. Čak 40% ispitanika spremno je nositi ove drevne simbole, čime tradicija s bakinih ruku službeno osvaja globalnu pop-kulturnu scenu. HRT
Članice grupe Lelek su se u promociji “Andromede” pojavile s tetovažama napravljenim u tom stilu, izazvavši oštre reakcije konzervativnijih komentatora koji su tvrdili da se svetinja i povijesna patnja banaliziraju u estradnom kontekstu i da nije primjereno tradiciju predstavljati u takvom ruhu.
Takvi su komentari zanimljivi iz dvije perspektive. Prva se tiče konzerviranja tradicije, koje traži održavanje njenih elemenata u izvornom obliku, zaboravljajući da je tradicija stoljećima bila živa, prenošena usmenom predajom i prilagođavana generacijama. Tradicijska se kultura tek zapisivanjem počela pretvarati u “sveto pismo”, uz pravila kada se i kako smije koristiti, što je u potpunoj suprotnosti s onim što ona jest. Dio javnosti osjeća da one koriste simbole, običaje i folklorne motive kao instrument reafirmacije identitetske ideologije, smještajući ih u kontekst koji često nema veze s izvornim značenjem ili svakodnevnim životom običnih ljudi.
Lelek radi ono što su posljednjih godina činili brojni europski izvođači: uzima tradicijske elemente te ih spaja s pop glazbom. Mnogi su takvi izvođači stekli veliku popularnost posljednjih godina… Kažu na Novostima.
Izložba Moja koža u Etnografskom muzeju prvi put u Hrvatskoj muzejski obrađuje kulturu tetoviranja. Kustosica Tea Rittig i tattoo umjetnik Mladen Donadini govore o tisućljetnoj povijesti tetovaža – od ritualnih, iscjeliteljskih i kaznenih praksi, preko zabrana i stigmatizacije, do današnjeg statusa mainstream osobnog izraza. Izložba prikazuje tetovažu kao univerzalnu ljudsku potrebu, prisutnu u svim kulturama, te prati njezin put od društvene margine do modne, pop-kulturne norme. tportal
Uzrokuju li tetovaže rak kože? Istraživanja ukazuju na moguću poveznicu
What happens in your body when you get a tattoo? pic.twitter.com/HdrxwuFICU
— Interesting As Fuck (@interesting_aIl) September 7, 2025
Tetovaže su postale mainstream, a tattoo studiji u Hrvatskoj cvjetaju. Nekoć rezervirane za mornare i buntovnike, danas ih nose i ministri. U nekima od zagrebačkih salona kažu da se tetoviraju svi slojevi društva, s naglaskom na IT-evce i žene (čak 80% klijenata u nekim od salona). Motivi variraju – od skrivenih ožiljaka do emotivnih uspomena na preminule. Muškarci žele uzorke nogometaša, žene preferiraju diskretne linije. Najčešći motivi danas su minimalističke tetovaže, inspiracije iz pop kulture, vikinški simboli te geometrijski uzorci, dok su nekada popularni kineski i japanski znakovi gotovo nestali. Cijene ovise o veličini i mjestu tetovaže – jednostavni motivi kreću od 60-80 eura, dok složeni dizajni mogu doseći tisuće eura, pogotovo na većim površinama poput leđa ili rebara. Index… fotka s dopuštenjem od Kunsthaus
Budući da je riječ o umjetnosti koja nije bezbolna, ‘tatto artistica’ Eva Senko za HRT ističe da su ruke najmanje bolne te za prvi put preporuča izbjegavanje određenih mjesta na tijelu. To su mjesta gdje je kost blizu – rebra, leđa te lice i vrat gdje je koža tanja. U svijetu tetovaža postoji preko sto stilova, neki od najpoznatijih su tradicionalni, geometrijski, realistički, ali u posljednje vrijeme sve je popularniji i ‘fine line stil’. Sve je popularnija i crvena boja, no i s njom valja oprezno, kaže. To je jedina boja koja se teško, ako ne i ikako, može kasnije ukloniti laserom.
Laser tattoo removal, breaking up ink pigment using heat so it leaves the cells for drainage
📹 shivaservat
pic.twitter.com/S9HQS31eYP— Science girl (@gunsnrosesgirl3) June 5, 2024
Razlog tomu je vrlo osjetljivo područje na tijelu koje je samim time i vrlo bolno tijekom tetoviranja, ali konačna odluka ostaje na pojedincu koji se želi tetovirati: (Index)
Stvaranje pigmenata za “pametnu tetovažu” koji se mogu ubrizgati pod kožu za praćenje određenih biomarkera u ljudskom tijelu zahtijeva suradnju između znanstvenika, inženjera i dizajnera, kaže za CNN dr. Ali Yetisen, istraživač na Odjelu za kemijsko inženjerstvo na Imperial Collegeu London. Njegov koncept zamjenjuje konvencionalnu tintu za tetoviranje “funkcionalnim materijalima”, stvarajući “tetovaže koje mijenjaju boju kao odgovor na vanjske podražaje”, kao što je promjena razine šećera u krvi za osobe s dijabetesom, praćenje rada bubrega i jetre ili upozorenje sportašima oko dehidracije. N1