Grad Zagreb više nije atraktivan kao što je nekoć bio za doseljavanje iz drugih županija, odnosno započeo je proces u kojemu se stanovništvo odseljava iz Zagreba, a premješta se ponajprije prema Zagrebačkoj županiji, piše u petak Večernji list. Zagrebačka županija koja je dobila još 1402 stanovnika te sada broji više od 301 tisuću stanovnika. Veći broj stanovnika u jednoj godini zabilježile su i Istarska županija u kojoj je broj porastao za 733, Zadarska je imala 473 stanovnika više, dok je Zagreb dobio samo 314 stanovnika više. Iseljavanje iz metropole je standardni proces u razvijenim zemljama EU, a kod nas je kasnije počeo. Izvan Zagreba je jeftinije i kvalitetnije stanovanje i to je proces koji će se nastaviti. Zagreb info
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U emisiji Otvoreno bavili su se svađom vladajućih i oporbenjaka oko izmjena Zakona o regionalnom razvoju. Oporba upozorava na jačanje centralizacije, dok Vlada tvrdi da zakon jača dijalog i ravnomjeran razvoj kroz savjetodavna vijeća i postojeće prakse suradnje s lokalnom razinom. Istarski župan Boris Miletić istaknuo je da indeks razvijenosti nije dovoljan te da treba uvesti korektivne kriterije poput demografije, stanovanja i sezonalnog pritiska na infrastrukturu. HRT
Grad Zagreb pokreće javnu nabavu za interdisciplinarnu analizu sustava mjesne samouprave, vrijednu 100 tisuća eura, kako bi dobio smjernice za moguću reformu. Analiza će procijeniti dvorazinsku strukturu, ovlasti, financiranje i stvarnu participaciju građana. Iako su stranke Možemo! i ranije Zagreb je naš! godinama kritizirale centralizaciju i obećavale jačanje lokalnih ovlasti, u prvom mandatu nisu proveli ključne promjene statuta. Najavljena analiza sugerira da vlast još nema jasan stav treba li zadržati i mjesne odbore i gradske četvrti – ili pronaći „stručno“ pokriće za već donesenu odluku. H-alter
Hrvatska je dobila 120 milijuna kuna osigurano je iz fondova Europske unije za projekt decentralizacije, a novci će otići u Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar u sklopu “programa fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije”. Svaki od gradova može dobiti do najviše 23 milijuna eura. Monitor
120 milijuna eura osigurano je iz fondova Europske unije za decentralizaciju RH – službeno se projekt zove Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, a konkretno će novci otići u Beli Manastir (uključujući Dardu), Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar.
Dakle, odabrano je pet pilot područja za testiranje novog pristupa i početak procesa decentralizacije a indikativa maksimalna predviđena alokacija po gradu iznosi oko 23 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda.
Predstavnici jedinica za intervencijski plan predstavili su sljedeći korak koji očekuje sva pilot područja, a to je provedba intervencijskih planova s naglaskom na pozive na dostavu projektnih prijedloga.
Aktivnosti i rezultati oba predstavljena projekta doprinijeli su uspostavi metodološkog, strateškog i institucionalnog okvira te dovršetku svih pripremnih aktivnosti na središnjoj i lokalnoj razini za početak provedbe Programa čiji je cilj poboljšati cjelokupnu gospodarsku sliku i povećati atraktivnost življenja stanovništva u odabranim pilot područjima.
“Zagreb, jedina prava hrvatska metropola, od svoje je okoline administrativno odsječen. Veći dio te okoline formiran je kao Zagrebačka županija, sastavljena od devet gradova i 25 općina, dok je dio i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sve zajedno, riječ je o nekih 45 jedinca koje tvore njegovu neposrednu gravitacijsku okolinu. No Zagreb nema zajednički trajni institucionalni mehanizam suradnje ni s tim županijama, a ni s gradovima i općinama u okolini” piše stručnjak Ivan Koprić i predlaže provjereni model metropolitanske federacije.