Kao sustav beskonačnog recikliranja u prirodi koji se neometano odvijao tisućama godina, pitka voda uglavnom se smatra prirodnim resursom koji nije kritično ugrožen. Iako pitka voda čini samo 2,5 posto vode na Zemlji, dok je za ljudsku konzumaciju dostupno manje od pola posto, sve donedavno se činilo da je taj ciklus dovoljno otporan na ljudsko djelovanje i kao takav u stanju vršiti svoje brojne funkcije, poput održavanja nadzemnih i podzemnih ekosustava na životu, osiguravanja dostupnosti hrane, energetske sigurnosti i regulacije klime. Međutim, najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da je u antropocenu, geološkoj epohi obilježenoj značajnim ljudskim utjecajem na prirodu, hidrološki sustav Zemlje doveden do točke pucanja. Premda su takva istraživanja još u povojima, prema procjenama Ujedinjenih naroda već 2025. dvije trećine čovječanstva živjet će u uvjetima “vodenog stresa”. Novosti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Podaci koje je za N1 ustupio Državni zavod za statistiku, pokazuju da najviše vode izvozimo u Sloveniju, državu koja je svoju vodu zaštitila ustavom kao neprofitnu javnu uslugu. Najviše je uvozimo iz Mađarske – samo 2023. iz te smo države uvezli preko 40 milijuna litara vode za piće. 30 tisuća kubnih metara vode po stanovniku. Toliko Hrvatska, po podacima Eurostata, ima rezervi pitke vode. Po glavi stanovnika smo prvaci Europe. Ono što je zanimljivo je, da je u periodu kada je na vlasti bio SDP, svake godine (od 2013. do 2016.), izvoz bio značajno veći od uvoza. Od 2016., kada na vlast dolazi HDZ, uvoz se drastično povećava, a izvoz stagnira kroz cijeli prvi mandat HDZ-a. No 2022. godine izvoz premašuje uvoz. No, osim toga više zabrinjava da smo više platili uvoz vode, bogatstva kojeg imamo napretek, nego što smo od nje zaradili. Još jedan u nizu hrvatskih paradoksa. N1