Prošlotjedna međunarodna akcija uhićenja ekstremnih desničara u pet europskih država (a kod nas su u pitanju maloljetnici) navodno je pokrenuta zato što su istražitelji utvrdili postojanje rizika skorog terorističkog napada u Hrvatskoj. Dvojica maloljetnih počinitelja, osnovano se sumnja, pripadaju desničarskoj organizaciji koja koristi internetsku platformu za aktivnosti povezane s terorizmom, uključujući širenje ekstremističke propagande, aktivno regrutiranje novih članova i dijeljenje priručnika za 3D tiskano oružje. Na djelu je dakle bila mrežna obuka u izradi oružja i eksploziva, s izraženom željom napada na ljude ili institucije, a možda i jedne i druge. Znakovito je, k tome, da je u većini zemalja zahvaćenih operacijom dio uhićenih počinitelja pušten da se brani sa slobode, dok su oba hrvatska maloljetnika zadržana u pritvoru. Zasad, međutim, javno nisu poznate potencijalne mete počinitelja u Hrvatskoj. Pojedini mediji spominjali su LGBT zajednicu, Vladu i neimenovane vjerske i etničke manjine. Novosti

Na ulici na kojoj se dogodio napad je izvješeno na stotine turskih zastava kako bi se pokazalo nacionalno jedinstvo u borbi protiv terora. Ali tursko društvo je duboko podijeljeno i na izborima 18. lipnja sljedeće godine bi za Erdogana moglo biti tijesno: prema ispitivanju agencije Yöneylem 58 posto upitanih odgovorilo je kako “nipošto” neće glasovati za Erdogana. Ali nije samo napad nego je i ophođenje državnih institucija uplašilo građane Turske: tek što se napad dogodio državno Vijeće za radio i televiziju proglasilo je zabranu javljanja, navodno kako bi se “spriječilo širenje straha i panike”. Istog trena su ograničene i društvene mreže, a mediji su smjeli objavljivati samo službena priopćenja. Takva cenzura zapravo je samo povećala strah i paniku, a po mišljenju nekih turskih stručnjaka, tako nešto bi se moglo dogoditi i na dan parlamentarnih izbora u Turskoj. Deutsche Welle

Nakon što je 64-godišnji Stephen Paddock u Las Vegasu usmrtio 59 i ranio 500 sudionika festivala, cijene dionica proizvođača oružja porasle su. American Outdoor Markets doživio je skok od 8 posto, Sturm Ruger 6, a Vista Outdoor 3 posto. Zbog straha od donošenja strožeg zakona, s obzirom na to da 80 posto Amerikanaca smatra da je potrebna stroža kontrola, cijene dionica skoče nakon svakog masakra. T-Portal

Michael Jetter, stručnjak za medije sa Sveučilišta Zapadne Australije u Perthu, godinama se bavi istraživanjima povezanosti medija i terorizma. Za svoju nedavno objavljenu studiju analizirao je 61.000 terorističkih napada izvršenih u razdoblju od 1970. do 2012. u preko 200 zemalja. Rezultat istraživanja je potkrijepio hipotezu da je broj terorističkih napada u korelaciji s intenzivnim medijskim napisima. U studiji se tvrdi da svaki dodatni izvještaj o terorističkom napadu povećava broj napada u narednom tjednu za 1,4. Deutsche Welle

Italija je jedna od zemalja Europe koja nije bila metom terorističkih napada od 1980-ih. Postavlja se stoga pitanje radi li se o pukoj sreći ili je dugogodišnja borba Italije s mafijom dala toj zemlji prednost u borbi protiv ISIS-a? Stručnjaci tvrde kako su Talijani naučili važne lekcije za vrijeme borbe s mafijom te kako razumiju opasnost radikalizacije u zatvorima, a profesorica Francesca Gaali, sa sveučilišta u Maastrichtu, tvrdi kako se radi o više faktora. “Glavna razlika je u tome da Italija nema veliku populaciju imigranata druge generacije koji su se radikalizirali ili koji bi mogli biti radikalizirani”; ustvrdila je Gaali. Index, Guardian

Militantni napali veleposlanstvo Njemačke u Afganistanu, poginulo šestero ljudi, a 115 je ozlijeđeno, među stradalima nema hrvatskih vojnika

Dva policajca izbodena u Bruxellesu, sumnja se na teroristički napad

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova predstavilo aplikaciju za pametne telefone (iOS, Android) koja u roku od 15 minuta upozorava na teroristički napad

Prošle godine u svijetu se dogodilo 11.774 terorističkih napada u kojima je smrtno stradalo 28.328 ljudi, prema statistici koju je američko ministarstvo obrane objavilo ovog tjedna. Najviše napada bilo je u Iraku – 2.418, drugi je Afganistan s 1.708 napada, treći je Pakistan s 1.009 napada, slijede Indija, Nigerija, Egipat, Filipini, Bangladeš i Libija. Index

Teroristički napadi u Parizu, već drugi put u samo jednoj kalendarskoj godini, snažno su ojačali razvoj kolektivnog straha u Europi. No niti zbrajajući sve terorističke napade u Europi od kraja Drugog svjetskog rata do danas terorizam ne bi trebao predstavljati za prosječnog Europljana gotovo nikakvu brigu. Dovoljno je analizirati Eurostatovu statistiku o glavnim uzrocima smrti u EU kako bi se u to uvjerili. Usprkos toj činjenici, razlog velikog straha koji nastaje nakon terorističkih napada vezan je više uz glamuroznost, brutalnost, nepredvidivost i medijskom izvještavanju događaja, nego li uz realnu statističku mogućnost da i sami budemo žrtve napada. H-alter