Svjetska banka predlaže Hrvatskoj niz mjera za održiviji mirovinski sustav, uključujući postepeno podizanje dobi za umirovljenje na 72 godine. Ističu da Hrvati prekratko rade, što stvara pritisak na sustav. Među prijedlozima su i obavezna isplata iz drugog stupa, ranije prijevremeno umirovljenje te bolje usklađivanje i pravedniji izbor mirovina. Analiza pokazuje kako bi podizanje dobi za umirovljenje najviše doprinijelo stabilnosti sustava, dok trenutno kratki radni vijek i brojni izuzeci pogoršavaju omjer radnika i umirovljenika. N1

Stopa siromaštva je u svijetu doista pala od 1990., no ne u svim svjetskim regijama. Pad svjetske stope siromaštva može se dobrim dijelom zahvaliti upravo Kini i Indiji. Od 1990. do 2015. je Kina uspjela reducirati stopu ekstremnog siromaštva sa 60 na 6 posto. Situacija je sasvim drugačija u Africi. Između 1990. i 2019. na tom je kontinentu stopa ekstremnog siromaštva doduše pala s 50 na 23 posto. Ali zbog rasta broja stanovnika mi danas u Africi, kad gledamo apsolutne brojke, zapravo imamo više siromašnih nego 1990. No, postoje i određene sumnje po pitanju kvalitete podataka o stopi siromaštva. Svjetska banka je priopćila da se aktualne brojke treba uzimati s određenom dozom opreza, s obzirom na to da brojne zemlje tijekom pandemije nisu ni prikupljale podatke. DW

Indeks Doing Business, koji su razvili ekonomisti Svjetske banke, a kojim su na holistički način mjerili i uspoređivali investicijsku klimu velikog broja država, nažalost, više se neće objavljivati. Kulminacija je to godine dana dubinske istrage koja je interno pokrenuta unutar Svjetske banke zbog sumnji u manipulaciju podacima i rezultatima rangiranja zemalja. Neovisni istražitelji tako su potvrdili da su postojale nepravilnosti u indeksu Kine, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Azerbejdžana. Posebice je šokantno da su u skandal do grla umiješani Kristalina Georgieva, tadašnja direktorica Svjetske banke, te predsjednik Jim Yong Kim. O aferi piše Express…

Svjetska banka izvijestila je ovoga tjedna o očekivanjima da će pandemija COVID-19 u ekstremno siromaštvo gurnuti od 88 do 115 milijuna ljudi, a moglo bi ih biti i do 150 milijuna do 2021. Također se predviđa 7 % ekstremno siromašnih do 2030. S obzirom na gopodarske prilike, ovaj bi val mogao zahvatiti i ljude u gradovima, a ne samo ruralnim područjima kako je uobičajeno Predsjednika Svjetske banke, David Malpass, smatra da će  zemlje nakon pandemije biti primorane pripremiti se za novi oblik gospodarstva te omogućiti kapitalu, radnoj snazi, vještinama i inovacijama prelazak u nova poduzeća i sektore. N1

Venezuela mora velikoj američkoj naftnoj kompaniji ConocoPhillipsu isplatiti 8,7 milijarda dolara kao naknadu za njezinu nacionalizaciju u lipnju 2007., odlučio je arbitražni sud Svjetske banke. Ovom iznosu se dodaju kamate od 5,5 posto na godinu sve dok se ne isplati čitav iznos. Pravna služba američke kompanije pozdravila je odluku ICSID-ijeva suda te navela da ona potvrđuje načelo da vlade ne mogu nezakonito oduzimati privatna ulaganja bez naknade. Tportal

Harvardska profesorica Gita Gopinath imenovana je na mjesto glavne ekonomistice MMF-a, kao prva žena na tom položaju (Christine Lagarde je direktorica). Njenim imenovanjem žene su preuzele pozicije glavnih ekonomista triju velikih međunarodnih ekonomskih institucija – MMF-a, Svjetske banke (Grkinja Pinelopi Koujianou Goldberg) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Francuskinja Laurence Boone).

Zemlje bi mogle imati velikih gospodarskih i ekoloških koristi od boljeg prikupljanja, recikliranja i odlaganja otpada, kaže Svjetska banka i dodaje da se trećina svjetskog otpada umjesto toga odlaže na otvorenim prostorima bez ikakve obrade

“Hrvatska je snažno ovisna o turizmu i ima vrlo velik i neučinkovit javni sektor. Privatni sektor je malen i nedovoljno dinamičan, te opterećen porezima i nametima. Treba riješiti i problem zdravstvenog te mirovinskog sustava koji stvaraju gubitke. Promjene korak po korak nisu dovoljne”, upozorava Elisabetta Capannelli, menadžerica Svjetske banke za Hrvatsku. T-Portal

U Washingtonu je održana godišnja konferencija Svjetske banke na kojoj se dosta pozornosti posvetilo mogućnosti izbijanja nekakve nove epidemije bolesti i borbi sa suzbijanjem iste. „Željeli bismo se, za slučaj da se ponovi epidemija ebole koja je ubila više od 11 tisuća ljudi, pripremiti bolje i biti potpuno spremni. Jer, vjerojatnost da se takvo nešto ponovi je 100 posto, a ponovit će se prije nego što očekujemo“, rekao je Tim Evans, direktor odjela za zdravlje, prehranu i stanovništvo u Svjetskoj banci. Da se opasne zaraze šire brže i nepredvidljivije no ikad pokazuje i epidemija kuge koja je na Madagaskaru od kolovoza ubila više od 100 ljudi. Dnevnik.hr