Svjetsko gospodarstvo ove će godine porasti 3,2 posto, objavio je MMF, uz manji od očekivanog utjecaj američkih carina. Eurozona će rasti 1,2 posto, a Hrvatska 3,1 posto. SAD bilježi rast od 2 posto, potaknut ulaganjima u umjetnu inteligenciju, dok Kina usporava na 5,2 posto. Indija ostaje najbrža s 6,6 posto. MMF upozorava da trgovinske napetosti i poremećaji u lancima opskrbe i dalje prijete globalnom rastu, a FED-ov Jerome Powell poručuje da će monetarna politika ostati prilagodljiva promjenjivim gospodarskim okolnostima. HRT

Unatoč dojmu svakodnevne prijetnje Trećeg svjetskog rata, financijska tržišta i dalje mirno rastu. Indeks geopolitičkog rizika (GPR) pokazuje visoke vrijednosti, ali tržišta to ignoriraju, osim cijene zlata. Povijesno gledano, ratovi i krize rijetko su ozbiljno uzdrmali ekonomiju, no s mogućim povratkom Trumpa i rastućim globalnim tenzijama, možda više ne možemo računati da će prošlost biti dobar vodič za budućnost. Lider

Trenutno postoje četiri scenarija za globalne gospodarske izglede. Tri podrazumijevaju potencijalno ozbiljne rizike s dalekosežnim posljedicama za tržišta. Najpozitivnije je “meko slijetanje”, gdje središnje banke u razvijenim gospodarstvima uspijevaju vratiti inflaciju na svoje ciljeve od 2% bez izazivanja recesije. Iako je inflacija pala u većini naprednih gospodarstava, to nije bilo brzinom kao što su se središnje banke nadale, djelomično zato što su jaz između ponude i potražnje na tržištu rada i brz rast plaća pridonijeli inflatornom pritisku u radno intenzivnim uslužnim sektorima. Ekspanzivna fiskalna politika i dalje potiče potražnju i pridonosi postojanosti inflacije. Američke Federalne rezerve, Europska središnja banka, Engleska središnja banka (BoE) i većina drugih velikih središnjih banaka morat će još više povećati kamatne stope prije nego što budu mogle zastati. Dok to čine, usporavanje gospodarstva postat će ustrajnije, povećavajući rizik od gospodarske kontrakcije i novih dužničkih i bankarskih stresova. Poslovni

Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u. Istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje. Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Tportal

U pandemiji se potrošnja smanjuje slijedeći pad proizvodnje, pa je promjena u razini cijena mala ili čak izostaje ili drugačije rečeno inflacija se ne ubrzava. U slučaju ratne krize, inflacija se ubrzava jer je to način da se potrošnja uskladi sa proizvodnjom. Ovo je slično naftnoj krizi iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Koja je okončana intervencijom monetarnih vlasti, velikim povećanjem kamatnih stopa, što je dovelo do recesije u razvijenim zemljama, a do mnogo veće krize u manje razvijenim, a posebno u socijalističkim zemljama, sa dalekosežnim posljedicama. Jedno je dakle pitanje koliko će rat koštati, to je taj pad ponude, to jest proizvodnje, a drugo što će monetarne vlasti učiniti kako bi se umirila inflacija, to je pitanje usklađivanja potrošnje, sa stagnantnom ili čak sa privredom u recesiji – piše Vladimir Gligorov za Peščanik.

Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao urušavanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i “zaključavanja” ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac. Index

Azijska razvojna banka procjenjuje kako bi korona mogla svjetsko gospodarstvo stajati između 5.800 i 8.800 milijardi dolara. To je dvostruko više no što se očekivalo u travnju, a ravno je 6,4 do 9,7 posto svjetskog BDP-a, piše N1.

Očekivanja za svjetsko gospodarstvo najslabija u protekle tri godine