Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

Utrka za baterije s čvrstim elektrolitom ulazi u odlučujuću fazu: QuantumScape i Factorial Energy pokreću pilot-proizvodnje, a veliki proizvođači poput Toyote, BYD-a, Nissana i BMW-a najavljuju lansiranja između 2027. i 2030. godine. Ipak, zbog visokih troškova i ograničenih kapaciteta, prve količine bit će male i rezervirane za premium segmente. Masovnija proizvodnja očekuje se tek početkom sljedećeg desetljeća. Čvrste baterije obećavaju veći domet, brže punjenje i veću sigurnost, a analitičari predviđaju da bi oko 2035. mogle postati dominantna tehnologija, dok će se litij-ionske i natrij-ionske baterije pozicionirati u niže tržišne segmente. Revija HAK

Tvornica kineskog diva CATL u Arnstadtu simbol je novog odnosa Europe i Kine: visokoautomatizirana proizvodnja, malo radnika i snažna lokalna uključenost. Pogon godišnje proizvodi 14 GWh baterija za europske proizvođače, uz suradnju s Fraunhoferovim institutom na razvoju novih tehnologija. Dok Njemačka i EU profitiraju kroz radna mjesta i znanje, Bruxelles sve ozbiljnije razmatra regulaciju kineskih ulaganja. Kina je zahvaljujući dugogodišnjim subvencijama postala tehnološki lider, ali Europa još vidi priliku u sljedećoj generaciji baterija. DW

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug

Powerbankovi su ljeti posebno izloženi opasnosti od pregrijavanja, što može skratiti njihov vijek ili izazvati ozbiljne kvarove. Temperature iznad 30°C ubrzavaju degradaciju baterije, a u ekstremnim slučajevima mogu dovesti do požara ili eksplozije. Znakovi upozorenja uključuju nadutost, promjenu boje, curenje, neuobičajene zvukove ili mirise. Sigurna uporaba podrazumijeva zaštitu od izravnog sunca, punjenje na prozračenom mjestu i korištenje kvalitetnih punjača. Prevencija i odgovorno rukovanje ključ su dugovječnosti i sigurnosti uređaja. Bug

Istraživači Tehnološkog instituta u New Jerseyju razvili su AI sustav koji je otkrio pet potpuno novih poroznih oksidnih materijala pogodnih za multivalentne baterije, koje koriste elemente poput magnezija, kalcija ili cinka. Dualni AI pristup — jedan model generira kristalne strukture, drugi procjenjuje njihovu stabilnost — omogućio je brzo pronalaženje termodinamički stabilnih materijala s tunelskim strukturama. Ovo otkriće može dovesti do snažnijih, ekoloških baterija koje ne ovise o skupom litiju i ubrzati razvoj skladištenja energije i obnovljivih izvora. Bug

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

MIT-ovi znanstvenici razvili su eksperimentalnu natrij-zrak gorivnu ćeliju s trostruko većom gustoćom energije od litij-ionskih baterija. Sustav koristi tekući natrij i zrak za stvaranje struje, a proizvodi bezopasne nusprodukte poput sode bikarbone. Tehnologija bi mogla omogućiti regionalno električno zrakoplovstvo, željeznički i pomorski promet bez emisija. Za razliku od baterija, gorivne ćelije proizvode energiju dok imaju gorivo, brzo se “pune” i mogu biti dugotrajnije, no njihova praktična primjena još čeka proboj. Bug

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

Švicarski znanstvenici razvili su biobateriju od gljivica koja ne koristi struju za punjenje, već hranjive tvari. Napravljena pomoću 3D printa i potpuno biorazgradiva, sastoji se od kvasca i krembjelkaste raznocijevke, koje zajedno proizvode električnu energiju. Iako trenutno ne može napajati veće uređaje, dovoljna je za senzore i istraživanja u udaljenim područjima. Nakon upotrebe jednostavno se razgradi. Znanstvenici nastavljaju istraživanja kako bi povećali njezinu učinkovitost i trajnost – a tko zna, možda ćemo jednog dana hraniti telefone umjesto da ih punimo. tportal