Raznolikost životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji se urušava, a do 2100. godine broj izumrlih vrsta bit će tisuću. Tehnologija je dosad bila dio problema izumiranja vrsta, no najnovije tehnologije i biološke tehnike, poput editiranja genoma i sintetičke biologije, predstavljaju priliku za bioraznolikost. Suočeni s šestim masovnim izumiranjem – i prvim za kojeg je kriv čovjek – u ruke nam dolaze alati kojima možemo zaštititi prirodu, umjesto da je ugrožavamo, piše BBC u svojoj rubrici Future.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Novo istraživanje osporava tezu da je čovječanstvo izazvalo šesto masovno izumiranje. Analiza 163.000 vrsta pokazuje da je od 1500. do danas izumrlo 102 roda, uglavnom na osjetljivim otočnim staništima. To predstavlja tek 0,45% od ukupnog broja rodova i, prema autorima, nije razina masovnog izumiranja kakva se događala pet puta u povijesti Zemlje. Dok neki znanstvenici upozoravaju na krizu bioraznolikosti, drugi smatraju da je sama rasprava o “šestom izumiranju” odvlačenje pažnje od hitnih problema zaštite vrsta. Index
Američka savezna agencija za zaštitu faune proglasit će 23 životinjske vrste izumrlima, uključujući bjelokljunog djetlića koji službeno nije viđen od 1944. godine. Među izumrlima je 11 ptica, osam slatkovodnih školjki, dvije vrste riba, šišmiš i jedna biljka. Novi list…
Based on the best available science, @USFWS proposes to remove 23 species from the Endangered Species Act (#ESA) due to extinction, including the ivory-billed woodpecker: https://t.co/Q1EXZ8nLUk pic.twitter.com/pg4gsa7RY5
— USFWS News (@USFWSNews) September 30, 2021
Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta koje su u temeljima čovjekove opskrbe hranom jednako je ugrožen kao divlji svijet – upozorava organizacija Bioversity International koje potcrtava – “ako nešto ne smijemo dopustiti da se istrijebi, to su vrste koje daju hranu za baš svakog od 7 milijardi ljudi na svijetu”. Tri četvrtine današnje hrane dolazi od samo 12 biljnih i 5 životinjskih vrsta, što našu opskrbu hranom čini vrlo osjetljivom na bolesti i nametnike koji mogu napraviti veliku štetu na monokulturama. Postoje deseci tisuća divljih ili rijetko kultiviranih vrsta koje bi mogle dati bogatu i raznovrsnu hranu, otpornu na bolesti i prilagodljivu na okoliš koji se mijenja. Ali uništavanje divljine, zagađenje i prekomjerni izlov započeli su masovno izumiranje vrsta na Zemlju, a trenutno je pod prijetnjom izumiranja tisuću kultiviranih vrsta. Agrobioraznolikost je vitalna i u rješavanju glavnog uzroka smrti i invaliditeta u svijetu – loše ishrane, bila to neuhranjenost ili pretilost, do čega dobrim dijelom dolazi zbog unificirane ishrane. Odličan članak na Guardianu!
Na Zemlji je u tijeku biološko uništenje životinjskih vrsta za što je zadnjih desetljeća odgovorno globalno uništavanje prirodnog okoliša uzrokovano ljudskom aktivnošću, stoji u studiji Proceedings of the National Academy of Sciences. U tijeku je ugibanje milijarda jedinki tisuća različitih životinjskih vrsta, kako onih običnih tako i rijetkih, a konkretni uzroci su gubitak staništa, prenapučenost, invazivni organizmi, onečišćenje, zatrovanost, nagle i učestale klimatske promjene. U proteklih 500 milijuna godina bilo je pet masovnih izumiranja na Zemlji tijekom kojih je 75% vrsta nestalo, a posljednji put prije 66 milijuna godina kad su nestali dinosauri. Telegraph
O oprašivačima ovisi 1,4 milijarde radnih mjesta