Denis Villeneuve bi mogao u budućnosti snimiti SF klasik ‘Randevu s Ramom’

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna

Mada je „Nepobedivi“ napisan pre više od pola veka njegov doživljaj „kosmičke sudbine čovečanstva“ i danas je ubedljiviji od mnoštva dela o herojskim osvajanjima Svemira koja su brzo i lako potonula u zaborav. Lemova precizna slika mana i vrlina čoveka kao nesavršene i ograničene vrste duboko je uznemirujuća ali je, čini se, bliža objektivnoj istini (bez obzira na dobro mišljenje koje o sebi imamo). Rečju, „Nepobedivi“ je remek-delo naučne fantastike sa značajnim mestom u njenoj istoriji ali i sa intrigantnim intelektualnim potencijalnom koji i danas pleni pažnju. Pulse Postoji i novije izdanje na hrvatskom.

U godini kada se dogodilo povijesno kontrolirano slijetanje indijske sonde na Mjesec, u jednom sasvim drugom spektru, onom glazbenom, ostvarila se suradnja indijskog The Bodhisattwa Tria i hrvatskog Mimika Orchestra na albumu ‘Frontier’ koji tematizira jednu sasvim drugu vrstu svemirske avanture. Album konceptualizira jedinstvenu priču o tri astronauta koji su pobjegli s planeta Zemlje nakon nuklearne apokalipse kako bi pronašli novo utočište u svemiru, a kako umjetnici koji su sudjelovali u projektu kažu: „Cijeli koncept može se promatrati i kao interakcija između astronauta (The Bodhisattwa Trio) i sila svemira (Mimika Orchestra)“. Zahvaljujući maštovitosti Bodhisattwa Ghosha, lidera indijskog trija koji nosi njegovo ime, album „Frontier“ je i u prezentaciji prema publici dobio nesvakidašnje ruho. Naime, objavljena je i grafička novela „Frontier“, odnosno strip.  Ravno do dna

U Dini Denisa Vilneva imate grandioznost koja graniči s biblijskom. Monolitni svemirski brodovi lebde na nebu poput meseca. Crvi veličine nebodera plivaju kroz pustinju poput ajkula. Ekstremno široki kadrovi prikazuju ogoljenu planetu Arakis kao beskrajni, neosvojivi okean peska, dok se njegove dine mreškaju na vetru poput talasa. A opet nije samo veličina ono što čini Dinu jednim od najupečatljivijih naučnofantastičnih filmova poslednjih godina. Reč je o načinu na koji ona spaja raskoš sa sporom, atmosferičnom i promišljenom režijom u kojoj su kadrovi dugi, a scene slobodno dišu, kažu na portalu Pulse o prvom dijelu filma Dina, četiri mjeseca prije izlaska odgođenog nastavka.

Tekst star 10 godina, ali dovoljno zanimljiv za podijeliti: Smatra se kako se prvi elementi znanstvene fantastike ili fantasyja mogu u našoj književnosti naći oko Prvog svjetskog rata pa se tu spominju Začarano ogledalo Frana Galovića, Crveni ocean Marije Jurić Zagorke te Crveni tank Vladimira Nazora. Općenito se smatra kako je prvi pravi hrvatski znanstvenofantastični roman Na Pacifiku god. 2255. Milana Šufflaya, objavljen 1924. pod pseudonimom Eamon O’Leigh. Od tada pa nadalje bilježi se konstantna aktivnost domaćih autora u žanru znanstvene fantastike kroz tridesete i četrdesete godine. Godine 1976. počinje izlaziti časopis za znanstvenu fantastiku Sirius, koji pruža domaćim autorima priliku da budu objavljeni pored svjetskih žanrovskih velikana. Scena po pitanju časopisa danas nije posebno jaka, pojavio se zato niz zbirki koje redovito izlaze jednom godišnje i koje predstavljaju glavninu domaće znanstvenofantastične i fantasy produkcije. GKR

SF podcast iz kućne radinosti kanadskog Hrvata The Program dostigao pola milijuna skidanja

Natalie Portman je biologinja čiji muž nestaje u misterioznoj ekspediciji. Ona sastavlja tim koji odlazi na područje X, u kojem se dogodila ekološka katastrofa, no ono što nalazi nije ono što je očekivala – trailer. To je sve što dosad znamo o novom SF filmu Annihilation redatelja Alexa Garlanda (iza njega su projekti poput Ex Machina i 28 dana kasnije). Film je inspirirala istoimena knjiga američkog autora Jeffa VanderMeera. Film u kina dolazi u veljači. Slate

SF priča: Defy the stars

Prosjaci u Španjolskoj, jedna od najpoznatijih SF priča devedesetih vodi nas u blisku budućnost u kojoj postoje genetski poboljšani ljudi koji nemaju fizičku potrebu za spavanjem, no zbog toga su diskriminirana i omražena skupina u društvu. U središtu radnje Press Enter je umjetna inteligencija koja može preuzeti ljudsku volju i pomutiti razum, dovoljno je samo pogledati u ekran zaraženog računala. Plan b preporuča još nekoliko klasičnih SF priča. Plan B