E-cigarete u svijetu koristi najmanje 15 milijuna tinejdžera

Za “problematičnu” manjinu utvrđeno je da je korištenje društvenih mreža povezano sa simptomima nalik ovisnosti, a koji uključuju zanemarivanje drugih aktivnosti u korist provođenja vremena na društvenim mrežama, ulaženje u rasprave i laganje o tome koliko vremena provode na internetu te nemogućnost uspostave samokontrole. Studija također naglašava zabrinutost oko udjela tinejdžera za koje se smatra da su u opasnosti od “problematičnog igranja videoigara”, što se više odnosi na dječake nego na djevojčice. Dobar dio njih kaže kako su u stalnom online kontaktu s prijateljima, što znače da se od mobitela praktički ne odvajaju. No, izvješće ne zaključuje da je vrijeme provedeno na internetu uvijek štetno. Tinejdžeri koji su učestali korisnici društvenih mreža izvijestili su o jačoj vršnjačkoj podršci i društvenim vezama. HRT

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

Koristeći Instagram neki tinejdžeri doista doživljavaju negativne osjećaje, međutim novo istraživanje Sveučilišta u Washingtonu otkriva da je dominantan osjećaj ipak – dosada. Tinejdžeri naime priznaju da aplikaciju i otvaraju prvenstveno zbog toga što im je dosadno. Zatim prebiru uglavnom nebitan sadržaj, koji im je uglavnom dosadan i u tremu tragaju za zanimljivim dijelovima koje će podijeliti sa svojim prijateljima u izravnim porukama, najstalnijem izvoru veze koji su pronašli na platformi. A kad im na kraju dosadi ono što istraživači nazivaju “juhom sadržaja”, oni se odjavljuju. Aplikaciju pale u potrazi za stimulacijom, a povezivanje s prijateljima obično im je dovoljna. Trenutačni poslovni model većine platformi ovisi o zadržavanju korisnika da skrolaju što je češće moguće i dulje, a podešavanje algoritama je i njihova odgovornost. Bug

Mladenačka ili teen kultura nije nastala spontanim prirodnim tokom, već je prije svega rezultat, ili neintendirana posljedica, kompleksnih političkih i socioekonomskih procesa. Ideja adolescencije kao posebne životne faze svoje historijske korijene vuče iz dramatične promjene društvenog odnosa prema djeci koja je nastupila u drugoj polovici 19. stoljeća. U prvom valu industrijalizacije, urbanizacije i pratećih sistemskih promjena u socijalnim odnosima, djeca iz radničkih obitelji predstavljala su izvor jeftin(ij)e radne snage – što su nerijetko i u suvremenom kapitalizmu. Moralna reakcija srednje klase na takvu sveopću bijedu koju je svirepo izrabljivanje podrazumijevalo bila je instrumentalna u nastanku i društvenom razvoju koncepta djetinjstva kao životnog perioda oslobođenog od teškog rada i umjesto toga posvećenog igri i obrazovanju. Prema tome, nevinost djetinjstva je u historijskim razmjerima relativno nova ideja u koju se uložilo mnogo truda kako bi ju se zaštitilo. Kulturpunkt

Tinejdžeri koji društvene mreže koriste više od 3 sata dnevno imaju veći rizik za prekratak i isprekidan san

Tinejdžeri koji provode previše vremena na društvenim mrežama imaju veći rizik za depresiju

Tinejdžeri kažu da društvene mreže jačaju njihove odnose s članovima obitelji i prijateljima, omogućava im vrijedan izvor kreativnog izražavanja te se osjećaju manje usamljenima i više povezanima, pokazala je anketa (ovdje infografike s rezultatima, ovdje PDF sa svim). Znaju oni vrlo dobro da ih provođenje vremena na smartphoneu odvlači od domaćih zadaća i komunikacije uživo i da tech-kompanije samo pokušavaju privući njihovu pozornost dizajniranjem proizvoda zbog kojih će ostati prikačeni za svoje telefone – kažu istraživači iz Common Sensea.

Čak 85 posto tinejdžera preferira YouTube u odnosu na Facebook. Facebook koristi njih 51 posto, što je za 20 posto manje u odnosu na 2015. Na drugome mjestu po popularnosti među tinejdžerima je Instagram sa 72 posto korisnika, a na trećem Snapchat sa 69 posto. Grafikon i ostali detalji na BBC. Novi list

Tinejdžeri koji imaju veći broj prijatelja češće se bave tjelesnim aktivnostima