Brojna drevna pisma – od epi-olmečkog i indskog do rongoronga i lineara A – i dalje su nerazriješene zagonetke. Lingvistkinja Svenja Bonmann objašnjava da je problem u malom broju kratkih natpisa, nedostatku „Kamena iz Rosette“ i nepoznatim jezičnim obiteljima. Iako umjetna inteligencija može prepoznavati obrasce, bez dovoljno podataka ne može ponuditi pouzdana rješenja. Upravo zato neka pisma možda nikada neće biti dešifrirana – i u tome leži njihova trajna fascinacija. DW

Tvrde na stranici Preply: U engleskom postoji oko 600 tisuća riječi koje se koriste, dok je drugi najekspresivniji urdu – jezik koji se govori u Indiji i Pakistanu, sa 264 tisuća riječi. Mandarinski, drugi jezik po broju govornika, tek je na devetom mjestu po broju riječi, a ispred njega su bogatiji portugalski, hindi, ruski, francuski i španjolski. Hrvatska je na prvom mjestu s više od sto različitih eksplicitnih riječi (psovki) na 5 milijuna izvornih govornika, što nas stavlja na prvo mjesto po bogatstvu u ne baš najzgodnijoj kategoriji. Stvar su prokomentirali i Pipsi na svojoj službenoj stranici, koja im služi kao blog. Tamo su stavili i anketu sa zgodnim psovkama iz cijelog svijeta.

Hrvatska se potvrđivanjem Povelje 1997. godine obavezala štiti sedam regionalnih ili manjinskih jezika: talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski i ukrajinski jezik te, uz rezervu, i tzv. neteritorijalne jezike: bajaški rumunjski, slovenski, njemački i istro-rumunjski jezik. Među posebno važnim preporukama iz Izvještaja je ona da bi jedan od prioriteta vlasti trebalo biti „poduzimanje posebnih mjera za uvođenje manjinskih jezika u ravnopravnu službenu upotrebu, neovisno o pragu“. U prijevodu to znači da neovisni stručnjaci Vijeća Europe smatraju da bi dvojezičnost trebala biti uvedena i u onim mjestima u Hrvatskoj gdje je udio pripadnika manjina u lokalnom stanovništvu manji od 33 posto, a što je donja granica koju jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Također, primjećuju da su manjinski jezici prisutni u sustavu obrazovanja, ali da i dalje postoje problemi u upotrebi manjinskih jezika u javnoj upravi i u programima HRT-a. Faktograf

Nizozemska je ponovno zauzela prvo mjesto, ne samo u Europi, nego i u svijetu, a engleski odlično pričaju i Austrijanci – dok su Francuzi tek na 34. mjestu. Nordijske zemlje Danska, Norveška i Švedska zauzele su tri mjesta iza Austrije, a slijede ih Belgija, Portugal, Njemačka… Na 9. mjestu (11. u svijetu) u Europi po znanju engleskog našla se i Hrvatska, a TOP 10 zatvorila je Grčka. Loše stoje i Italija i Španjolska, na globalnoj su ih razini prestigle Bjelorusija i Gruzija. N1

U svijetu danas postoji oko sedam tisuća priznatih jezika, ali neki od njih uskoro bi zauvijek mogli nestati, pokazala je australska studija. Po njoj, oko polovica jezika je u opasnosti, a 1500 bi do kraja stoljeća moglo u potpunosti nestati. Utvrdili smo da što je više cesta koje povezuju ruralna područja s urbanim, sela s gradovima, viši je rizik da će jezici biti ugroženi. Čini se kao da ceste pomažu dominantnim jezicima da pregaze manje jezike. Kada se jezik izgubi, ili ‘spava’ kako mi znamo reći za jezike koji se više ne govore, gubimo puno ljudske kulturne različitosti. UNESCO je proglasio sljedećih deset godina (2022.-2032.) desetljećem autohtonih jezika čime želi zaštititi lingvističku različitost i ojačati prava ljudi iz jezičnih manjinskih zajednica. Seebiz

Engleski s oštrim irskim naglaskom proglašen je najseksepilnijim jezikom na svijetu za 2019. godinu. Ispitanici kažu da su im talijanski i škotski također jako seksi, dok je francuski zauzeo tek četvrto mjesto. 24sata…

U milijunima govornika. Izvor

Karta europskih jezika prema tome koliko ih je teško naučiti izvornim govornicima engleskoga – hrvatski u 4. kategoriji od 5

Video: O zanimljivom svijetu izmišljenih filmskih jezika – klingonski, na’vi (iz ‘Avatara’), sindarin (‘Gospodar prstenova’) itd.