Hrvatski robni izvoz u 2025. godini dosegnuo je 25,1 milijardu eura, uz rast od 4,4 posto, dok je uvoz porastao 3,3 posto, na 44,3 milijarde eura, pokazuju podaci DZS-a. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 19,2 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,7 posto. Izvoz u EU rastao je brže nego u treće zemlje, ponajviše prema Njemačkoj i Sloveniji. Uvoz iz nečlanica EU-a bilježi znatno brži rast nego iz EU-a. N1

Iako izvozimo sirovine poput žitarica, uvozimo gotove proizvode. Stručnjaci upozoravaju na zastarjele modele proizvodnje i manjak znanja. Trgovci tvrde da bi rado kupovali domaće, ali toga jednostavno nema dovoljno. Bez ulaganja u modernu poljoprivredu i preradu, Hrvatska ostaje na rubu prehrambene neovisnosti. Uvoz hrane narastao je na 6,5 milijardi eura. tportal

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1

Ukupna proizvodnja u Rusiji (misli se na industriju bez nafte, plina, rudarstva i građevinarstva) prema podacima Svjetske banke, 2014. godine iznosila je 233,43 milijarde dolara, a u 2019., posljednjoj godini prije pandemije Covida-19, 219,22 milijarde dolara. Najveći pad zbio se 2015. i 2016., nakon aneksije Krima. Udio proizvodnje u BDP-u Rusije je 13 posto, što pokazuje da se radi o zemlji koja se ne oslanja na proizvodnju. To nije problem ako postoji neki drugi izvor rasta BDP-a, a to je za Rusiju izvoz sirovina. Cijena nafte je usko povezana s kretanjem BDP-a Rusije; ako cijena raste, raste i BDP. Gledajući ukupnu proizvodnju po zemljama, Rusija nije ni proizvodni ekonomski div, ni samodostatna u proizvodnji. S proizvodnjom od oko 200 milijardi dolara godišnje tek je nešto bolja od Meksika. Usporede li se podaci o uvozu Rusije od 2014. do 2019./2020. s podacima o ukupnoj proizvodnji u istom razdoblju, očito je da Rusija nije nadomjestila uvoz vlastitom proizvodnjom niti je obnovila industrijske kapacitete. Uvoz iz cijelog svijeta je smanjen, a pala je i domaća proizvodnja, što je očiti simbol ekonomske propasti. Index

Hrvatski kupci će za robu naručenu iz Velike Britanije morati plaćati sva propisana uvozna davanja koja se trenutačno plaćaju na uvoz robe iz trećih zemalja, a to znači troškove carinjenja, PDV-a te trošarina, odnosno posebnih poreza. Zbog opsežnije procedure dostava će trajati dulje, najmanje dodatna dva dana. Jutarnji

U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura (8% više nego lani), dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%… Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba. Novi list…

Vrijednost hrvatskog izvoza u prva tri mjeseca popela se 8,2% na 26,6 milijardi kuna, uvoz se popeo 5% na 44,3 milijarde kuna; pokrivenost uvoza izvozom popela se na 60 posto, na 17,7 milijardi kuna minusa

U prvih 11 mjeseci prošle godine iz Hrvatske je izvezeno hrane i živih životinja u vrijednosti od 1,4 milijarde eura, što je 7,1% više nego u istom razdoblju godinu prije. Uvoz hrane i živih životinja u isto vrijeme iznosio je 2,3 milijarde eura, što je 2,2% više nego u u prvih 11 mjeseci 2017. godine. Novac.hr…

Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine izvezla robe u vrijednosti 1,64 milijardi eura, što je 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao 4 posto na 2,55 milijardi eura. Najviše se izvozilo prehrambene i poljoprivredne proizvode, a među njima najviše čokoladu (6,3%), cigarete (5,3%) i ribu (5,2%), dok se najviše uvozilo svinjsko meso (5,6%), hranu za životinje (4,9%) te kruh, peciva i kolače (4,8%). Poslovni…