Grad Zagreb planira izgraditi Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, vrijedan 140 milijuna eura. Gradonačelnik Tomašević ističe da će CGO omogućiti zatvaranje Jakuševca i smanjiti ovisnost o privatnicima. Kompleks će sadržavati sortirnicu, kompostanu, mehaničku obradu otpada i bioplinsko postrojenje, a financirat će se kreditima razvojnih banaka. Odluka o energani ovisit će o Studiji izvodljivosti. Projekt uključuje i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Gradnja počinje 2026., a CGO bi s radom mogao krenuti krajem 2028. Poslovni

Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb trebao bi biti dovršen do kraja 2028. godine. Kao što je već poznato, postrojenje će biti smješteno u naselju Resnik, u industrijskoj zoni na parceli u vlasništvu Grada Zagreba. Projekt je to težak oko 140 milijuna eura, a nakon završetka testne faze CGO Zagreb, sudeći po riječima gradonačelnika, ‘tragična deponija‘ Jakuševac s radom bi prestala početkom 2029. U veljači 2026. provodit će se postupak javne nabave za radove, dok je početak izgradnje planiran za 2026. godinu, potvrdio je Tomašević. Jutarnji

Obzirom da bi tamo negdje oko 700 tona dnevnog otpada prerađivalo se koliko se proizvodi u gradu Zagrebu, mislim da je to oko 70 tisuća kubnih metara plina koje bi se proizveo, s time da se može i ne mora izdvajati vodik. Ako bi toplana koristila takav plin s velikim udjelom vodika, onda bi proizvodnja CO2 bila znatno manja od svih dozvoljenih količina. Mislim da bi bilo pametno zbrinuti taj otpad na Jakuševcu, preraditi ga kao gorivo, proizvesti gorivi plin i napajati zagrebačku toplanu koja je u blizini, rekao je Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-Ing za HRT. Tako bi se Zagrepčani mogli grijati i po znatno nižoj cijeni od komercijalne.

Na jakuševečko brdo odvaja se tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo – rekao je Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev suradnik. Marina Ivandić iz Možemo! tvrdi kako biootpada na Jakuševcu zapravo nikad nije bilo manje, te sam po sebi nije mogao uzrokovati odron. Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je pak HDZ-ov Herman. HRT, tportal

Milan Bandić poručio je neposredno po stupanju na dužnost gradonačelnika Zagreba 2001. godine da će se “javno spaliti na jakuševačkom smetlištu ako ga za četiri godine ne uspije sanirati”. A sada, gradonačelnička karijera njegova nasljednika Tomislava Tomaševića mogla bi izgorjeti upravo na problemu Jakuševca. Drugi odron odlagališta otpada u samo par tjedana, ovoga puta s težim posljedicama i fizičkim ozljedama radnika Čistoće, ukazuju kako je upravo Jakuševac, ta planina smeća na rubu milijunske metropole, postao najveći problem Zagreba, ali i najveći izazov za gradonačelnika Tomaševića… piše Tomislav Klauški za 24 sata.

H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

Zagreb je naš! dijelio kvačice za nos gradskim zastupnicima