Knjiga Vizija grada u budućnosti: Horizont 2050. Tihomira Jukića promišlja grad kao živi sustav odnosa, a ne skup zgrada i tehnologija. Umjesto futurističkih spektakala, fokus je na dugoročnom, odgovornom planiranju koje povezuje prostor, društvo, okoliš i svakodnevni život. Analiziraju se europski primjeri poput Beča, Amsterdama i Pariza, koncept 15-minutnog grada, održiva mobilnost i urbana otpornost. Poruka je jasna: dobar grad nije pametniji zbog tehnologije, nego pravedniji, funkcionalniji i bliži ljudima. Zgradonačelnik

Pariz je proglašen najluksuznijim gradom na svijetu, zahvaljujući 834 vrhunska restorana, 142 hotela s pet zvjezdica i 10 kockarnica po 100 km². Indeks luksuza kombinira podatke o milijunašima, milijarderima, restoranima, hotelima, luksuznim trgovinama i kockarnicama. Drugo mjesto zauzima Melbourne, treće Zürich, dok su Miami i Milano u prvih pet. Ostali top 10 uključuju New York, Los Angeles, Singapur, Seul i London. Gradovi se natječu u broju imućnih stanovnika i luksuznih sadržaja, pružajući bogatim posjetiteljima i lokalcima obilje gastronomskih, modnih i zabavnih užitaka. Index

Prema istraživanju tvrtke Remitly, nizozemski Eindhoven proglašen je najopuštenijim gradom za život na svijetu. S iznimno niskom ocjenom stresa (2,34/10), grad se ističe sigurnošću, dobrim zdravstvom, umjerenim troškovima života, niskim zagađenjem i kratkim vremenom putovanja. Iako manje poznat od Amsterdama, Eindhoven je snažno tehnološko i dizajnersko središte, domaćin Dutch Design Weeka i buduća lokacija ispostave Rijksmuseuma, što ga čini idealnim spojem mira, kreativnosti i inovacija. Index

Prema analizi globalne tvrtke za pohranu prtljage Radical Storage, Budimpešta je završila na vrhu ove neslavne ljestvice jer je čak 37.9 posto recenzija o čistoći spominjalo prljavštinu, smeće ili loše održavanje. Stručnjaci upozoravaju da je grad pod pritiskom zbog naglog rasta broja turista – samo u rujnu zabilježen je porast od 12 posto u odnosu na prošlu godinu. Na listi dominira Italija, koja u prvih deset ima čak četiri grada – Rim, Firencu, Milano i Veronu. Rim je drugi najprljaviji, a situacija s otpadom toliko je loša da ulice povremeno preuzimaju divlje svinje. “Rim je predivan, ali smeće… Stvarno je odvratno”, napisao je jedan zgroženi turist. Index

Financijska kompanija Remitly proglasila je New York najstresnijim gradom na svijetu, s indeksom stresa 7.59, ponajviše zbog ekstremnih troškova života. Najamnine na Manhattanu dosežu rekordne iznose, a inflacija dodatno pritišće stanovnike. Odmah iza njega našao se Dublin, iznenađujuće visoko zbog visokih cijena i prometnih gužvi. Među pet najstresnijih još su Mexico City, Manila i London. Na suprotnom kraju ljestvice, najmanje stresa nude nizozemski Eindhoven i Utrecht, zahvaljujući odličnoj zdravstvenoj skrbi i vrlo niskoj stopi kriminala i zagađenja. Index

Glavni grad Indonezije ima gotovo 42 milijuna stanovnika u gradskoj aglomeraciji, preskočivši Dhaku koja će, prema procjenama, preuzeti vrh do sredine stoljeća, kaže novo izvješće UN-a. Popis od deset najvećih gradova gotovo u potpunosti pripada Aziji, uz iznimku Kaira. Urbanizacija ubrzano raste: 1975. bilo je samo osam megagradova, a danas ih je 33, većinom u Aziji. UN ističe da održivo upravljanje rastućim gradovima može donijeti klimatske, gospodarske i socijalne koristi. Tokio je treći, a slijede ga New Delhi i Šangaj. Index

Nekada mirne ulice i skromni trgovi danas su okruženi visokim zgradama, prometom i suvremenom infrastrukturom. Članak Rare Historical Photos uspoređuje prošlost i sadašnjost tih mjesta kroz fotografije snimljene s istih lokacija.

Među prvih deset gradova na globalnoj ljestivici gradova s najviše milijunaša, našla su se samo dva europska grada – London (216.000) na šestom i Pariz (160.000) na sedmom mjestu. Iako se njemačka ‘prijestolnica milijunaša’ Frankfurt našla tek na 19. mjestu, u njoj je svaki deseti stanovnik milijunaš. Henley Global, tportal

Možete li vidjeti tri stabla iz svog doma, škole ili radnog mjesta? Pruža li krošnja stabala hlad na barem 30% svoje okoline? Možete li pronaći park na udaljenosti 300 metara od svoje zgrade? Ova tri jednostavna pitanja objašnjavaju “pravilo 3+30+300” koje je norma za zelenije i zdravije gradove, otpornije na klimatske promjene. Pravilo, koje je osmislio nizozemski stručnjak Cecil Konijnendijk, temelji se na dokazima o dobrobitima urbanog zelenila za ljudsko zdravlje i pokušava se ugraditi u strategiju ozelenjavanja gradova diljem svijeta. Međutim, znanstvenici su testirali svjetske metropole koje su lideri na području ozelenjavanja i provođenju projekata urbanih vrtova i parkova – Melbourneu, Sydneyu, New Yorku, Denveru, Seattleu, Buenos Airesu, Amsterdamu i Singapuru – ali rezultati nisu bili ohrabrujući. Većina zgrada u tih osam gradova ispunila je zahtjev o tri stabla, ali nisu zadovoljili kriterij krošnje. Green

Nekada su Babilon i Rim dominirali svijetom, s procjenama stanovništva od čak milijun ljudi oko prvog stoljeća nove ere, što ih je činilo pravim centrima tadašnjeg života. Dolaskom industrijske revolucije u 19. stoljeću, London preuzima tron. Nagli rast industrije i urbanizacija pretvorili su ga u najveći grad na svijetu.

No, u 20. stoljeću, New York preuzima tu ulogu, postajući magnet za useljenike i glavni centar industrije – a s time dolazi i status najveće svjetske metropole. Ipak, nitko se nije mogao mjeriti s Tokijem u modernom vremenu. S populacijom od preko 37 milijuna ljudi do 2020. godine, japanska prijestolnica uvjerljivo drži titulu najvećeg grada na svijetu. Urbanizacija i brzi ekonomski rast nakon Drugog svjetskog rata učinili su Tokio pravim divom među svjetskim gradovima. HRT