Hrvatska napušta masovni turizam i cilja na premium ligu s investicijskim ciklusom vrijednim više od 600 milijuna eura. Do 2027. očekuje se pet tisuća novih luksuznih soba, uz prosječno ulaganje od 235 tisuća eura po jedinici. Glavni aduti su Valamarov Pical Resort u Poreču i Adrisova obnova hotela Marjan u Splitu, dok globalni divovi poput Marriotta i Hiltona šire mrežu na obali. Pozitivan trend prati i unutrašnjost kroz wellness projekte u Bjelovaru i Topuskom, čime se fokus s broja dolazaka konačno seli na debljinu novčanika i cjelogodišnju ponudu. tportal

Prema izvješću European Travel Commission (ETC), europski turizam će u 2026. porasti oko šest posto u dolascima, uz snažniji rast s dalekih tržišta (devet posto), osobito iz Kine i Indije (28 posto). Iz SAD-a se očekuje umjereniji rast od oko četiri posto. Potrošnja turista nastavlja rasti brže od dolazaka, a jača i interes za putovanja izvan glavne sezone. Sjeverna i srednja Europa bilježe snažnije relativne poraste, dok popularne mediteranske zemlje zadržavaju stabilne rezultate. Turisti sve više traže “vrijednost za novac” i kraće boravke. Lider

Što je uzrok jako lošim turističkim trendovima? HNB je nedvosmislen: rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Hrvatska je postala preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim turističkim destinacijama. HNB se naravno ne bavi kvalitetom usluga. No, ključno je da Hrvatska u 95 posto svih hotela i restorana nudi vrlo lošu vrijednost za novac. Hrvatska turizam koji vrijedi tri zvjezdice pokušava prodavati kao turizam koji košta četiri zvjezdice, a onaj s četiri po cijeni od pet zvjezdica. Hrvatskom turizmu neophodna je hitna preobrazba, prvo prema rastu osnovne kvalitete hotela i restorana, a zatim prema sustavnom razvoju gastronomskog, vinskog, kulturnog i shopping turizma. Kult plave kamenice

Četvero mladih ljudi u sedmom nastavku serije “Ne zaboravite ostaviti recenziju”, podijelilo je i svoje motive dolaska u Split. Za turiste, Split je mjesto gdje se sve svodi na doživljaj, no svjesni su i kritika lokalnog stanovništva. Prodali su nam ‘novu Ibizu’, a dobili smo kućni red obiteljskog hotela… kaže jedan razočarani posjetitelj. No, za domaće je Split previše pozicioniran kao party grad. Sve je golo i pijano, svi rigaju, pišaju na sve strane. Smatram da bi se na tome trebalo poraditi i regulirati to… Noćni život privlači tisuće mladih, ali tjera stanare iz vlastitih domova. Klubovi skupljaju lajkove, a Splićani broje neprospavane noći. HRT

Švedski stručnjak Stefan Gössling upozorava da svijet ulazi u “eru neturizma”, gdje ekstremni vremenski uvjeti, rast troškova putovanja i emisije stakleničkih plinova ugrožavaju budućnost globalnog turizma. Hrvatska se nalazi u srednjoj kategoriji ovisnosti o turizmu, ali s vrlo visokim rizikom od oluja i obilnih kiša. Posebno kritične regije su jug Europe, gdje prijete požari, poplave i nevremena. Aviopromet ostaje glavni izvor emisija, a bogati prednjače u njihovom rastu. Gössling zaključuje: svaka turistički ovisna zemlja morat će razviti planove prilagodbe klimatskim promjenama. Novosti

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1

Za razliku od Hrvatske, za koju joj nije jasno što se tu ljudima toliko sviđa, Bosna i Hercegovina joj se svidjela, a susjednoj zemlji dala je titulu “najpotcjenjenije” europske zemlje. “Tako podcijenjena zemlja, i mislim da neće još dugo ostati ‘izvan utabanih staza’. Prekrasni krajolici, povoljna za budžet i izvrsna hrana”, napisala je. Švicarska joj je na prvom mjestu, iako skupa, a najpozitivnije iznenađena je Lihtenštajnom. Za najbolju hranu izdvojila je Italiju, a najbolje plaže ima Mallorca. Index

Onima koji ne podnose ljetne vrućine najpametnije je pobjeći na sjever. Recimo, na Grenland. Najveći otok na svijetu administrativno pripada Danskoj, ali uživa veliku autonomiju i velike nade polaže u razvoj turizma. Pritom, međutim, želi izbjeći negativne posljedice turizma i učiti iz grešaka drugih. Inače su brojali oko 100 tisuća turista godišnje, ali taj se broj povećava… TV prilog donosi DW