Mnogi najbolji svjetski sportaši slijede tri jednostavna pravila. Poduzimati vježbe i pokrete koji su malo intenzivniji i kompleksniji od onoga na što su navikli, prvo je pravilo; ne nemoguće zadatke, nego one koje se može podnijeti, ali su s druge strane ruba onogo što mislimo da je moguće. Duboko fokusiranje je drugo pravilo koje znači da je najučinkovitiji način vježbanja eliminiranje svih ometala i posvećivanje pune pozornosti postizanju određenog cilja. Treće i posljednje je podjela vremena vježbanja na blokove, ne duže od 90 minuta, s pauzama od 5 do 30 minuta. Outside o ovome piše kao o pravillima za sportaše, ali zapravo ih može primijeniti gotovo bilo tko za poboljšavanje u bilo čemu…
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kako se riješiti navike odgađanja obavljanja zadataka?
Iskrenost, ljubaznost, velikodušnost i humor visoko su cijenjeni u društvu, a oni koji su uz to još i inteligentni, koji se ne boje napornog rada i koji imaju širok spektar znanja, mogu biti sigurni da će biti priznati u svom okruženju, piše Deutsche Welle.
Neprestano nam s društvenih mreža poručuju da trebamo živjeti dobro, sretno, avanturistički ili spontano, zbog čega se ljudi koje ispunjava mirniji život osjećaju da žive na pogrešni način, kaže dr Erin Vogel u odličnom članku u Guardianu. Gordon Pennycook, profesor bihevioralne znanosti, kaže da su inspirativni citati na mrežama isto što i fake news jer i u jednom i u drugom slučaju emocionalnost pregazi racionalnost, s tom razlikom da se od citata osjećamo dobro, a od lažnih vijesti nas je strah. Kandaska psihoterapeutkinja Sara Kuburic (ilustracija gore, kaže gospodična da je s Balkana) smatra da se življenje puninom života u vrijeme Instagrama često svodi na to da čovjek radi samo one stvari koje vrijedi dokumentirati, a da je zapravo puni život – pun značenja, slobode, odgovornosti i utemeljen u autentičnom odnosu sa samim sobom.
1. Vježbanje – samo 5 do 10 minuta trčanja dnevno može produljiti život za nekoliko godina
2. Vođenje dnevnika – zapisivanje stresnih ili stvari na kojimo smo zahvalni poboljšava psihičko i fizičko zdravlje
3. Korištenje zubnog konca – sprečava kronične bolesti
4. Volontiranje – pomaganje drugima stvara osjećaj kao udvostručena plaća
5. Kontrola troškova – stres izazvan dugovima izaziva anksioznost i depresiju
6. Provođenje vremena u prirodi – smanjuje stres, obnavlja mentalnu energiju i potiče kreativnost
7. Izabrati način života – razmisliti o tome kakav život želimo iskusiti, a ne koji “status” želimo
Tri četvrtine Amerikanaca doživljava srednje do visokih razina usamljenosti, a rizik za usamljenost najveći je kod osoba u kasnim 20-im, srednjim 50-im i kasnim 80-im godinama života, bez obzira na spol. Kalifornijski znanstvenici koji su ovo utvrdili nude i lijek, koji bi se ukratko mogao nazvati “mudrost”, a sastoji se od ovih šest komponenti: kontrola nad emocijama, suosjećanje, samosvijest, prihvaćanje nesigurnosti i različitosti pogleda, odlučnost, duhovnost. Pliva zdravlje / York Dispatch…
Matthieu Ricard je kao mladi znanstvenik s 26 godina otišao na Himalaju, postao budistički svećenik i posljednjih 50 godina proveo učeći kako biti sretan. Kad su mu došli kolege sa Sveučilišta u Wisconsinu utvrdili su da njegov mozak proizvodi razinu gama-zraka (povezanih sa svjesnosti, pažnjom, učenjem i pamćenjem) koja nikada prije nije bila zabilježena u neuroznanosti. Ima pet savjeta o dosezanju sreće. Zadovoljna.hr…
Dominatrica dijeli radne i životne lekcije [video_icon]
Video: Ilustrirani vodič za donošenje boljih odluka
Ljude više potiče izbjegavanje gubitaka nego mogući dobici pa bi kod novogodišnjih odluka bilo dobro postaviti tu odluku kao spašavanje nečeg izgubljenog – vraćanje starom hobiju ili povratak na raniju razinu tjelesne spreme – nego kao dosezanje nečeg novog, kako savjetuju psiholozi. Novogodišnje odluke moraju i biti realistične – čitat ću pola sata svaki dan (ne petnaest sati dnevno), lakše ih je ispuniti ako se odnose i na druge ljude, u smislu da od te odluke ovisi dobrobit nekog drugog. Dobro je i da odluke budu konkretizirane i detaljne – “vježbat ću utorkom i subotom” npr. BBC
Snižavanjem temperature u prostoru za samo 1°C godišnje se može uštedjeti 5% energije za grijanje
Prikladna odjeća za zimu
Noću spustiti rolete i navuči zavjese da se smanji gubitak topline – na starim i lošim prozorima gubi se više od 50% topline, a rolete mogu smanjiti gubitke i za 10%
Pukotine između prozora i zida zatvoriti odgovarajućim materijalima. Kreni zdravo