Tvornica iz zraka uzima CO2 prije nego što odvoji ugljik od kisika, pomiješa ga s vodom i pošalje duboko pod zemljom u bazaltne stijene gdje se mineralizira. Sa 16 lokacija koje recikliraju CO2, Climeworks, švicarska tvrtka koja je Orci isporučila ventilatore za unos CO2, iznimno je uzbuđena što je sudjelovala u projektu koji će trajno ukloniti ugljik, a ne samo ga reciklirati. Tvrtka kaže da svake godine može izvući 4.000 tona CO2 iz atmosfere, što je ekvivalent oduzimanja 870 automobila s ceste godišnje. Samo po sebi, to je mali utjecaj za 10-15 milijuna dolara potrebnih za izgradnju, ali kako se na tvrtke sve više vrši pritisak da osiguraju kompenzacije ugljika za svoje poslovanje, tehnologija nudi veliku privlačnost ako se smanje troškovi i poveća proizvodnja. Green
View this post on Instagram
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Da ne bude zabune zbog naslova: Ne uklanja CO2 izgaranje, već proizvodnja! Ključ je u nusproduktu glicerolu. Novo istraživanje pokazuje kako se glicerol, uz pomoć katalizatora (cirkonijev i nikal oksid), može iskoristiti za simultanu proizvodnju mliječne i mravlje kiseline. U tom procesu, vodik oslobođen iz glicerola reducira CO2 u mravlju kiselinu. Optimalni uvjeti (visoki tlak CO2, temperatura) ključni su za visoki prinos. Ova tehnologija ne samo da troši značajne količine CO2 (143 tisuće tona godišnje u testiranoj skali), već i stvara profit prodajom nastalih kiselina koje se koriste u industriji i poljoprivredi. Dakle, biodizel ne “jede” CO2 iz auspuha, već se pametnom kemijom CO2 iskorištava pri njegovoj proizvodnji! Nenad Raos za Bug
Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider
Znanstvenici predviđaju da će globalne emisije ugljičnog dioksida koji zagrijava Zemlju porasti za jedan posto i tako dosegnuti novi maksimum u 2023. Upozoravaju da se u ovome desetljeću zagađenje ugljičnim dioksidom mora smanjiti za gotovo 50 posto kako bi se ostvarili zadani svjetski ciljevi, a to su ograničenje globalnog zatopljenja i izbjegavanje katastrofalnog učinka na klimu. Ove godine možemo očekivati porast emisija ugljika između 0.5 i 1.5 posto. Index
Sve počinje otvaranjem korisničkog računa pri čemu će biti potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja na temelju čega će se stvoriti izračun ugljičnog otiska. Nakon toga, samo treba provoditi brojne akcije (ima ih 175) ili se uključivati i razne izazove kako bi se smanjile emisije te samim time i ugljični otisak. Među akcijama, što je ujedno i ključni sadržaj ove aplikacije, pronaći će se doista štošta, od uobičajenih savjeta da se obične žarulje zamijene LED žaruljama, preko društvenih akcija poput one da se uključi u klimatske akcijske grupe, pa do savjeta kojima se potiče da se konzumira više oraščića. Bug
Hrvatska pošta pristupila globalnoj inicijativi za postizanje nulte stope ugljika do 2040.
Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green
Prema istraživanju objavljenom u publikaciji Nature Communications dogodio se u posljednjim desetljećima nezabilježen pad emisije CO2 tijekom početka ove godine, a povezuje se s pandemijom koronavirusa. Preračunato iz 8,8 % u težinu, to je 1551 milijuna tona CO2, a najveći je pad zabilježen u području cestovnog transporta što proizlazi iz prebacivanja na rad od kuće tijekom zatvaranja gradova zbog podivljale pandemije. Energetski i industrijski sektor zabilježili su pad od 22 i 17 %, a stručnjaci zaključuju kako je potrebno promisliti o novim strategijama stabilizacije klime promjenom paradigme industrijskog i trgovinskog sektora. Novi list
Share of global carbon emissions, 2016.
China: 28%
US: 15%
India: 6%
Russia: 5%
Japan: 4%
Germany: 2%
South Korea: 2%
Iran: 2%
Canada: 2%
Saudi Arabia: 2%
Brazil: 1%
Mexico: 1%
Australia: 1%
Indonesia: 1%
South Africa: 1%
UK: 1%
Italy: 1%
Turkey: 1%
France: 1%
Poland: 1%(IEA)
— The Spectator Index (@spectatorindex) August 27, 2019
A evo i zemalja s najviše stanovnika
Population. (million)
China: 1400
India: 1330
US: 328
Indonesia: 265
Brazil: 209
Pakistan: 201
Nigeria: 194
Bangladesh: 165
Russia: 144
Japan: 126
Mexico: 125
Philippines: 107
Egypt: 97
Vietnam: 95
Ethiopia: 94
DR Congo: 89
Germany: 83
Iran: 81
Turkey: 80
Thailand: 69
France: 67— The Spectator Index (@spectatorindex) August 27, 2019