Udruga proizvođača kulena Baranjski kulen danas je u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavila – Baranjski kulen. Ova delikatesa već dvije godine ima oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, a u završnoj je fazi dobivanja iste oznake na razini cijele Europske unije.
Izvorni Baranjski kulen proizvodi se po vrlo strogim specifikacijama samo na području Baranje, od najboljih komada svinjskog mesa, začinjenog solju, mljevenom paprikom, bijelim lukom i bijelim paprom. Zrenje Baranjskog kulena odvija se nekoliko mjeseci, nakon čega on dobiva svoj prepoznatljiv izgled i okus.
Baranjski kulen je vrhunac bogate tradicije suhomesnatih proizvoda, a tradicionalno ga se smatra simbolom blagostanja, pa se u njemu uživalo u posebnim prigodama. Članovi Udruge pronašli su zapise o proizvodnji kulena u Baranji još u osamdesetim godinama 19. stoljeća, a u mesnoj industriji Belje, koja je danas najveći proizvođač Baranjskog kulena, prema neslužbenim se podacima počeo proizvoditi prije točno 100 godina.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iz Vukovara uskoro stižu proizvodi koje smo dosad jeli napravljene isključivo od mesa, no ovi će biti napravljeni od – slatkovodne ribe. Suvlasnik proizvodnog pogona Panonica tvrtke Istar agro koja će proizvoditi ove proizvode, za Osječku je televiziju rekao da su pokrenuli nešto što je novo na tržištu, prenosi Agroklub, a ćevape, kobasice, pljeskavice i kulen proizvodit će od otkoštenih fileta ribe iz Orahovice. Index
“Slavonski kulen”/“Slavonski kulin” i “Varaždinsko zelje” dobili su EU zaštitu naziva, s tim da je kod kulena situacija specifična. Slovenska tvrtka Celjske mesnine d.d. tkđ. proizvodi kulen i to ne slovenski nego slavonski i njima je dopušteno korištenje naziva “Slavonski kulen” za označivanje proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda “Slavonski kulen”/“Slavonski kulin” na pet godina. Glas Slavonije
Grupacija Celjske mesnine drži petinu slovenskog tržišta mesnih prerađevina i najveći je slovenski prerađivač crvenog mesam, a u svojoj ponudi imaju i salamu koju prodaju pod imenom “slavonski kulen”. Glavna izvozna tržišta su im Hrvatska, Srbija i Austrija, lani su imali 90 milijuna eura konsolidiranih prihoda i 4 milijuna eura dobiti, a ove godine očekuju još bolji rezultat te investiraju 11 milijuna eura u novi pogon. Zbog Celjskih mesnina Slovenija je podnijela prigovor Europskoj komisiji na postupak registracije slavonskog kulena, koji Hrvatska želi zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU. Poslovni
“Dobiju li Slovenci prijelazni rok za kulen još 15 godina, tko brani bilo kome iz EU da u Sloveniji otvori tvornicu slavonskog kulena, dok mala slavonska proizvodnja zasad počiva tek na nekolicini entuzijasta i godišnjih 100 tona”, objašnjava tajnik udruge Slavonski domaći kulen / kulin Andrija Matić, dok u udruzi Poljički soparnik ovih dana samo što nisu otvorili šampanjac i proslavili zaštitu zemljopisnog porijekla svoga proizvoda. Iz resornog Ministarstva poljoprivrede kažu da na njihov proizvod do isteka roka 30. siječnja nitko nije prigovorio, tako da će, nakon dalmatinskog pršuta, koji je ovih dana postao naš 9. zaštićeni proizvod, i poljički soparnik brzo dobiti markicu uz koju će mu narasti i ugled i cijena. Večernji
Slovenci uložili prigovor na zaštitu Slavonskog kulena/kulina
U Bruxellesu predstavljen – kulen