Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu pokazuje da je 2024. gotovo polovica svjetskog rasta financijske imovine došla iz SAD-a, dok je Hrvatska zabilježila rast od 9,9 %. Amerikanci bogate kroz vrijednosne papire, Nijemci i Hrvati kroz štednju i mirovine. Hrvatska kućanstva uložila su rekordnih 8,8 milijardi eura, najviše u depozite i mirovine, ali i u obveznice. Dug je rastao 10,6 %, no ostaje niži nego prije krize. Neto financijska imovina porasla je 9,7 %, čime je Hrvatska zadržala 31. mjesto na ljestvici najbogatijih zemalja. Lider
Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW
Prema navodima Agencije za statistiku Eurostat, dug članica eurozone za 2022. godinu iznosio je 91,4 posto BDP-a odnosno ukupne vrijednosti roba i dobara proizvedenih u jednoj zemlji tokom godinu dana. Razina duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 posto BDP-a utvrđene u takozvanom Paktu o stabilnosti i rastu EU-a. Pakt je posebno važan za zemlje eurozone, odnosno 20 članica EU-a koje imaju euro kao zajedničku valutu. Pakt i njegovi strogi kriteriji suspendirani su na četiri godine zbog pandemije koronavirusa i visokih cijena energije kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu. Europska komisija nije pokretala nikakav postupak prema članicama EU-a zbog njihovog prevelikih državnih dugova. Deutsche Welle
Općina Podgora na Makarskoj rivijeri, koja ima nešto malo više od 2000 stanovnika, u minusu je 31.230.388.30 kuna ili dva i pol godišnja proračuna, objavila je to nova načelnica Petra Radić. Usporedbe radi, Tomislav Tomašević naslijedio je dug od pokojnog Milana Bandića koji iznosi 1.59 milijardi kuna, što bi bilo oko 1969 kuna po stanovniku, dok je u Podgori dug po stanovniku 15.615 kuna, skoro osam puta veći nego u Zagrebu. Radić je mandat preuzela od Ante Miličića, poznatog po prijateljstvu s Bandićem, kojeg je proglasio počasnim građaninom Podgore. Index…
Zagreb duguje državnom proračunu za zajmove odobrene u prošloj godini 424,5 milijuna kuna. Od tog iznosa, 303,8 milijuna kuna otpada na zajam koji je država Zagrebu odobrila kako bi se mogao građanima isplatiti povrat poreza, a taj novac trebalo je vratiti do lipnja. Država je ‘uskočila’ i Rijeci, Opatiji i Crikvenici, te Primorsko-goranskoj županiji, no oni su vratili pozajmicu. Zagreb se, a da nije vratio ni lipe duga, dodatno zadužio kod države za 444,2 milijuna kuna. Novi list…
Kod ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem veliki je dug tri i pol puta zastupljeniji nego kod populacije bez takvih zdravstvenih teškoća, utvrdili su u britanskon Institutu za novac i mentalno zdravlje. „Kad imate problema s mentalnim zdravljem, to može znatno otežati ostanak na poslu ili upravljanje potrošnjom. Zaduženost pak može prouzročiti ogroman stres i tjeskobu, pa se ta dva problema međusobno hrane i stvaraju začarani krug koji može uništiti živote”, upozorava izvršna direktorica instituta Helen Undy. Jutarnji / BBC…
Gotovo sedam milijuna građana Njemačke je prezaduženo, 19.000 više nego u prethodnoj godini. Kako je to moguće u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta? “Glavni razlozi su danas nezaposlenost i dugoročno nizak osobni dohodak. Sektor niskih plaća je jednostavno u posljednjih deset, 15 godina znatno porastao”, objašnjava šef njemačkog savjetovališta za prezadužene Henning Dimpker. DW…
U 2017. godini, najviši nacionalni dug imao je Japan i iznosio je 223,8 posto BDP-a. To znači da bi cjelokupno gospodarstvo Japana moralo raditi 2,23 godina, samo da bi u potpunosti isplatilo državni dug kreditorima. Najmanji javni dug u odnosu na BDP imaju zemlje koje ionako imaju mali BDP – Makao, Istočni Timor, Bruneji, Libija i Afganistan. U ex-Yu regiji: Hrvatski javni dug čini 81,5 posto BDP-a, a slovenski 78,6 posto. Najniži imaju Kosovo – 20,6 posto BDP-a i Bosna i Hercegovina – 43,2 posto BDP-a. Pogledajte i infografiku, a popis svih zemalja svijeta i njihov postotak zaduženosti u nezaobilaznoj CIA World Factbook.
Država preuzela dug Petrokemije od 450 milijuna kuna
Vlada za pomoć blokiranima predlaže Zakon o otpisu dugova, kojim bi se privatnim osobama dug prema državi i pravnim osobama povezanima s državom otpisao do 10 000 kuna. To se odnosi na oko 11 000 građana, čiji će se dug smanjiti za oko 1 milijardu kuna. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima Vlada predlaže obustavu ovrhe koja nije naplaćena tri godine. Dug se time ne otpisuje, ali ta će mjera omogućiti deblokadu računa 71 000 građana. Treća je mjera Vlade Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača. Pojednostavio bi se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20 000 kuna. HRT