Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački

Osobama starije životne dobi koje ne znaju pisati ni čitati prijeti 2-3 puta veći rizik za demenciju

Sva istraživanja potvrđuju kako petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj, u odnosu na europske vršnjake, pokazuju ispodprosječnu čitateljsku pismenost. Situacija nije puno bolja niti kod mladih srednjoškolaca pa i studenata kod kojih je utvrđen vrlo nizak i zabrinjavajuć stupanj pismenosti. To znači da oni nerado pišu, a kada to i rade, često griješe i to na svim razinama. HRT

Je li ovo najgori predizborni letak ikad: ‘Porent ćemo ratvoj i zapišljavanje, a Saborske plaće smanjiti na visinu prsječnog dohotka u Hr.’