Kada stanice krenu nalikovati “zombijima”, dolazi do prestanka diobe i one prolaze kroz proces koji se naziva stanično starenje. Budući da zapravo ne umiru, ove stare ili “zombi” stanice se tijekom godina sve više nakupljaju u našem tijelu. Mogu biti korisne za zdravlje jer potiču starenje obližnjih stanica za koje postoji rizik da budu kancerogene i privlače imunološke stanice da očiste stanice raka. S druge strane, ovakve stanice mogu otežati zacjeljivanje tkiva i imunološku funkciju te luče kemikalije koje potiču upalu i rast tumora, piše The Conversation. Brojne studije na miševima pokazale su da uklanjanje takvih stanica može pospješiti zdravo starenje poboljšanjem kognitivnih funkcija, mišićne mase i funkcije te oporavka od virusnih infekcija. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dva nova rada tima s Instituta Ruđer Bošković, objavljena u Nature Communications, otkrivaju da mitotički protein CENP-E nije samo „vučni motor“ koji dovodi kromosome na mjesto diobe, nego i regulator koji odlučuje kada dioba može sigurno započeti. Istraživanje Krune Vukušića i Ive M. Tolić pokazuje da CENP-E stabilizira veze između kromosoma i mikrotubula, čime sprječava pogreške koje mogu uzrokovati aneuploidiju i razvoj tumora. Otkriće otvara nova vrata razumijevanju kontrole stanične diobe i potencijalnih terapijskih ciljeva u onkologiji. Igor Berecki za Bug
Znanstvenici su izradili atlas koji prikazuje neke od procijenjenih 37,2 trilijuna stanica ljudskog tijela. Istraživači su koristili napredne tehnike, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bi se približili svom cilju stvaranja sveobuhvatnog atlasa svih tipova ljudskih stanica, koji će nam pomoći da bolje razumijemo od čega smo sazdani. Nadaju se da će atlas visoke rezolucije s otvorenim pristupom pomoći istraživačima u borbi protiv bolesti koje oštećuju ili kvare ljudske stanice. HRT
Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug
Na sveučilištu Northwestern otkrili su da svaka stanica može pokrenuti svoje samouništenje – čim unutrašnji “tjelohranitelji” osjete da stanice mutiraju u kancerogene, kod za samouništenje, ugrađen u RNK, aktivira se kako bi ih uništio. Kada bi ih sintetički duplicirali, ovi kodovi u RNK mogli bi biti puno snažniji, a pacijente više ne bi trebalo izlagati kemoterapiji i njenim nuspojavama. Vodeći autor studije Marcus E. Peter kaže da je htio “slijediti prirodu i koristiti mehanizam koji je stvorila priroda” (ovdje rezultati studije). Telegram / Medical News Today…
[contentcards url=”https://www.technologynetworks.com/cancer-research/news/cancers-most-deadly-assassin-exists-in-every-cell-311178″ class=”visual_link_small”]
Jedan od misterija živog tijela je kretanje stanica, ne samo u krvi, nego i kroz stanične i druge barijere; koje prečace koriste?
Nobelovu nagradu za kemiju za ovu godinu dobili su Šveđanin Tomas Lindahl, Amerikanac Paul Modrich i Turčin Aziz Sancar za istraživanje o mehanizmima pomoću kojih stanice popravljaju DNA. Njihov je rad mapirao i objasnio kako stanice popravljaju svoju DNA, a kako bi spriječile pojavljivanje grešaka u genetskim informacijama, odnosno, kako bi u švedskoj akademiji znanosti rekli, nagrada ide za “staničnu kutiju s alatom za popravljanje DNA”. Guardian
Živčane stanice koriste jedna drugu kao navigaciju
Proučavajući stanice koje uzrokuju akutnu limfoblastnu leukemiju, američki stručnjaci slučajno su došli do otkrića kako reprogramirati agresivne stanice raka tako da sazrijevaju u bezazlene stanice obrambenog sustava poznate kao makrofazi te da se čak bore protiv drugih stanica raka. “Zasuli smo ih svime mogućim kako bismo ih održali na životu”‘, kaže voditelj projekta, u kojem su stanicama dali potrebne proteine kako bi se do kraja razvile. T-Portal