Iako gubitak jednog sata sna zvuči bezazleno, istraživanja pokazuju da prelazak na ljetno računanje vremena uzrokuje kronični nesklad između našeg unutarnjeg biološkog sata i prirodnog svjetla. Ovaj poremećaj cirkadijalnog ritma traje mjesecima, povećavajući razinu hormona stresa, upale i krvni tlak. Nedostatak sna i nepravilan raspored spavanja dokazano povećavaju rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i fibrilacije atrija. Stručnjaci naglašavaju da za zdravlje kardiovaskularnog sustava nije bitno samo trajanje sna (minimum sedam sati), već i njegova dosljednost, kako bi se tijelo moglo regenerirati i pravilno funkcioniratii. Nat Geo

Satove ćemo ove godine pomicati u noći sa subote 28. na nedjelju, 29. ožujka. Dva puta godišnje, ritual pomicanja kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu ljetnog računanja vremena. Iako je izvorna ideja početkom 20. stoljeća bila ušteda energenata poput ugljena produljenjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo u potpunosti izgubio na težini. Suvremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarive ili ih u potpunosti poništava povećana potrošnja klimatizacijskih uređaja tijekom dužih i toplijih večeri. Prava istina o ustrajnosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilancama i izvješćima o dobiti moćnih gospodarskih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori s poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke. Poslovni

U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, kazaljke se pomiču unatrag s tri na dva sata, čime počinje zimsko računanje vremena. Iako ćemo spavati sat dulje, dani će postati kraći, a povratak s posla uskoro će biti u sumrak. Rasprave o ukidanju pomicanja sata traju godinama – Europska unija još nije postigla dogovor, a španjolski premijer Pedro Sanchez nedavno je pozvao na prestanak te prakse, ističući njezin negativan utjecaj na zdravlje i ritam života. tportal

Ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka, a ove godine postavlja se pitanje – ima li to smisla? Prema istraživanju, većina stanovnika EU preferira dulje dane, ali i želi da se prestane s promjenama sata. Hrvatska je jedna od zemalja koja zadržava praksu pomicanja sata, barem do 2026. godine prema uredbi Vlade RH. Stručnjaci ističu da bi bolje bilo uskladiti radno vrijeme s prirodnim vremenom nego pomicati sat. Unatoč raspravama, odluka o budućnosti ove prakse ostaje u rukama država članica. (N1)

Uvođenje ljetnog računanja vremena je 1784. godine predložio „otac” SAD-a Benjamin Franklin, koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No, o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća. Oduvijek je u duši bio znanstvenik, i kao takav Franklin je također izračunao koliko svijeća i koliko ulja za svjetiljke možete uštedjeti ako promijenite vrijeme: ako 100.000 pariških domaćinstava ostavi svijeće da gore sedam sati tijekom ljeta, moglo bi se uštedjeti oko 64 milijuna funti voska, napisao je on. Tek stotinu godina kasnije dva su znanstvenika neovisno jedan o drugom predložila sezonsko pomicanje sata. Tek kada su 1916. godine, usred Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska neočekivano uvele ljetno računanje vremena, ratni protivnici Velika Britanija i Francuska te druge europske zemlje slijedile su njihov primjer. Uštede energije na “umjetnim” ljetnim večerima bile su namijenjene potpori materijalnih bitaka. DW

Američki Senat prihvatio odredbu o ukidanju zimskog računanja vremena, prelaze na ljetno

Sa subote na nedjelju počinje ljetno računanje vremena (sat se miče s 2 na 3 sata), a s njim dolaze i promjene u prometu

Finska je pozvala EU da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata. U Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme. Isto je u prosincu zatražila i Litva. Jutarnji, Reuters

Veći broj eurozastupnika pokrenuo inicijativu ukidanja pomicanja sata, uskoro očekuju i glasanje

“Zvao me nekidan u tri iza ponoći Kožo da ispriča vic. Otkud ti u tri?, zapitah ja, obično zoveš u dva. Bogami kod mene dva, kaže on. Zaboravio ja, shvatili ste, da se tu noć vraća sat. E, zato te i zovem, veli Kožo. Znaš li, kaže, kad Cigo vraća sat? Nemam pojma, rekoh. Kad ga uhvati murija. U cijeloj toj zbrci i pomutnji oko vraćanja vremena i ranog spuštanja mraka bošnjačka intelektualna ulema ne zna više je li to sad po novome 2016., a kazaljke se vraćaju na 1941., ili je zapravo godina 1941., pa kalendare treba maknuti na 2016.”, piše Boris Dežulović. Oslobođenje