Zanimljiva pričica u Slobodnoj o Splićaninu Ivanu B. (27) koji se nakon godinu i pol vratio iz Irske. Ondje je prvo radio za 10,50 eura po satu kao barmen u hotelu i zarađivao 2.350 eura mjesečno. Nakon zatvaranja primao je od države 350 eura tjedno. Nakon toga krenuo je raditi u Lidlu (slaganje polica, puno prekovremenih i nedjelja) i zarađivao oko 3.000 eura mjesečno (uštedio bi oko 1.000). Vratio se jer želi raditi u struci – ima diplomu turističko-hotelskog menadžera stečenu u Americi. Sad čeka sezonski posao.

International #migration, in 5 charts from @UNmigration https://t.co/6stV8RDUTS pic.twitter.com/5K7n1yn5gn

— World Economic Forum (@wef) February 26, 2020

Prema upozorenjima iz Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj koristi čak 330 tisuća ljudi koji ne žive ovdje. “Nije korektno prema onima koji ovdje žive i koji uplaćuju za zdravstveno osiguranje tako da u tom smislu HZZO će poduzimati i već poduzima određene mjere” – najavio je ministar Kujundžić. Konkretno, HZZO će dijeliti bazu podataka s MUP-om i dobivati relevantne podatke o svima koji su odjavljeni, pa i privremeno. T-Portal…

U Parizu je održan mini-summit na temu migracijske krize na kojem su sudjelovali čelnici sedam afričkih i europskih zemalja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je predsjednike Čada i Nigera Idrissa Debyja Itna i Mahamadoua Issoufoua te šefa libijske vlade nacionalnog jedinstva Fayeza al-Sarraja, a pridružili su im se njemačka kancelarka Angela Merkel te šefovi talijanske i španjolske vlade Paolo Gentiloni i Mariano Rajoy, kao i šefica europske diplomacije Federica Mogherini. Poanta ovog susreta je „potvrda podrške Europe Čadu, Nigeru i Libiji zbog kontrole i upravljanja migracijskim priljevom“, objasnili su u uredu francuskog predsjednika. HRT

Navodeći da više nije u stanju boriti se s tolikim brojem migranata koji svakodnevno pristižu na njezine obale, Italija je najavila da više neće dopuštati ulaz brodovima koji prevoze migrante pa makar oni plovili pod zastavama država EU. Samo u zadnja četiri dana oko deset tisuća novih migranata krenulo je prema talijanskoj obali. Od početka godine, Italija je primila više od 73 tisuće ljudi, čak 14 posto više nego u isto razdoblje prošle godine. Večernji

Na jesen 2015. Sumte, mali njemački gradić od svega stotinjak stanovnika, doveden je pred gotov čin – prema političkoj odluci moraju prihvatiti 800 izbjeglica iz Sirije, Afganistana i Somalije. Mještani su se pripremili za doček, čak pokušali približiti došljacima, no empatija rođena iz sažaljenja nije bila dovoljna, emigranti su bili izolirani, a ne stvarno prihvaćeni. VQR online piše kako je sve teklo.

“Čitamo kako Hrvati gotovo svake noći odlaze za poslom – autobusima za Njemačku, avionima za Irsku… Tuga je to. A znate što je najžalosnije? Ljudi koji danas odlaze ne vjeruju u povratak natrag u svoju zemlju. Više su vjerovali u povratak Hrvati koji su išli vani za poslom u doba socijalističke Jugoslavije. To je činjenica koje se sadašnja Hrvatska i cijela njena vlast mogu samo stidjeti”, piše Goran Vojković. Index

Hrvatski državljani koji rade u inozemstvu, a kojima je uža familija ostala u domovini u periodu duljem od 183 dana u godini, smatraju se poreznim rezidentima koji su na sav dohodak ostvaren u inozemstvu i tuzemstvu dužni platiti porez svojoj državi. Apsurd je da najlošije prođu oni koji sve rade legalno – ako prilikom odlaska iz zemlje Poreznoj upravi nisu prijavili da se razdvajaju od obitelji, domaći im poreznici teško mogu “odrapiti” porez pa ga na kraju zapravo uglavnom plate oni rijetki među njima koji su radili po zakonu. Jutarnji prenosi ovakav slučaj programera koji je otišao u Irsku, a obitelj mu ostala u Hrvatskoj.

“EU neće imati više nikakvih instrumenata pritiska ako Erdogan počne izbjeglice jednostavno protjerivati nazad u Siriju ili Irak, ili ako izbjeglice jednostavno pusti da prose i umiru od gladi. Čim budu ukinute europske vize za državljane Turske Europljani će u ovoj tragediji ostati samo promatrači”, piše DW. U zanimljivom komentaru dovodi se u pitanje ispravnost odluke Angele Merkel da problem izbjeglica prepusti Turskoj.

„Počevši od ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića koji je svečano obećao naciji da će policija “obraniti” hrvatske granice, do simptomatično velikog broja lijevoliberalnih političkih stranaka (Mirela Holy, Damir Kajin, istarski IDS), koji su toliko zaglibili u istom pravcu kao da žele preuzeti utvrde najzadrtije desnice. Doduše, predizborno je vrijeme i lako ćeš naći budalaše koji će ovo pravdati legitimnim pridobivanjem birača. Ali, ovdje je riječ o tako sramotnom survavanju u ogoljeni islamofobni nacionalizam, uz istodobnu dramu islamskih izbjeglica koji očito ne shvaćaju da Evropa više nije ono što su sanjali o njoj, da se jednostavno moraju postaviti neka krajnja pitanja“, piše Marinko Čulić za H-Alter.