Na području Općine Sveti Đurđ pokraj Ludbrega ove će godine krave, koze, kobile, krmače i ovce dobiti uskrsnice, nakon što su posljednjih gotovo deset godina dobivale božićnice. Vlasnici će životinja primiti 27 eura po kravi i konju, 20 po kozi, a 15 eura po ovci i krmači, a glavni je cilj podržati stočare budući da je nekoć cijelo ludbreško područje počivalo upravo na toj djelatnosti. Danas su, nažalost, mnoge staje prazne. “Cilj je spasiti što se spasiti može, pomoći bar malo farmerima da ne dignu ruke od stočarstva”, rekao je načelnik općine Josip Jany za RTL. Green
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Ukupno devastirani prostor zauzima oko 15 hektara u Sesvetama, objekte obilaze entuzijasti koje zanima industrijska baština, dok gradski planovi navode kako bi se jednog dana cijeli prostor trebao urediti, urbanizirati ili ozeleniti. Sljeme je propalo u pretvorbi i privatizaciji, koruptivnom ekonomskom modelu korištenom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome svjedoče devastirani ostaci dva glavna pogona bivše tvornice koji su u vlasništvu grada Zagreba, dok su na trećem dijelu sagrađeni Bandićevi stanovi. Pokrenuta 1898. godine, prvo kao Gospodarstvena tvornica mesnate robe i masti, a zatim kao tvronica Rabus počela se širiti 30-ih godina prošlog stoljeća. U 50-ima je postala najveći izvoznik mesnih proizvoda u Jugoslaviji, da bi 90-ih krenula putem propasti. Proizvodnja se ugasila prije 10 godina, unatoč prosvjedima. Zasad nema preciznog plana što učiniti s ovim zapuštenim prostorom. Index
Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub
Maženje krava, ili “koe knuffelen” na nizozemskom, pojavilo se u Nizozemskoj prije više od deset godina, a od tada je postalo popularno u SAD-u i širom Europe. Većina farmi posjetiteljima nudi priliku da sjede s jednom ili više krava do dva ili tri sata. Grahame Barritt bavi se zaštitom krava više od 25 godina. Ljubav prema njima nagnala je ovog 59-godišnjaka da još prije 15 godina osnuje vlastito utočište pod nazivom Sri Lakshmi Gaushala u Ceredigionu u Walesu, piše BBC. Odlučio je svoju strast prema domaćim životinjama podijeliti s drugima i tako je nastala usluga maženja krava, i to njih 12. “Ljudi općenito kažu kako se nakon toga osjećaju opušteno“, rekao je Grahame i dodao da mnogi osjećaju potrebu malo odrijemati nakon druženja s ovom životinjom. Agroklub
Samo pet posto proizvođača isporučuje 75 % mlijeka u Hrvatskoj
Upotreba antibiotika na europskim farmama dostigla rekordne razine