U osnovnim školama upisano je 4.000 prvašića manje nego prije deset godina, srednje škole izgubile su oko 100 razrednih odjela, a nepopunjeni i fakulteti - Monitor.hr
Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/single.php on line 27
class="post-2826567 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-obrazovanje tag-obrazovni-sustav tag-otvoreno tag-pocetak-skolske-godine tag-povratak-u-skole tag-skola tag-skolska-godina tag-ucitelji">
09.09.2025. (14:00)

Deca, moja deca... nikaj nete mela

U osnovnim školama upisano je 4.000 prvašića manje nego prije deset godina, srednje škole izgubile su oko 100 razrednih odjela, a nepopunjeni i fakulteti


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

U emisiji Otvoreno raspravljalo se o kontrastu između manjka učenika i rasta broja zaposlenih u školama. U pet godina učenika je 14.000 manje, a radnika 2.000 više. Područne škole s malim razredima povećavaju troškove, dok su STEM nastavnici i dalje deficitarni. Na sveučilištima je ostalo 15.000 slobodnih mjesta, uglavnom na manjim učilištima, dok Zagreb popunjava 90% kvota. Stručnjaci ističu da reorganizacija, modernizacija programa i motivacija mladih za učiteljska zanimanja, posebno u matematici i prirodoslovlju, ostaju ključni izazovi.HRT, tportal


Slične vijesti


Deprecated: WP_Query was called with an argument that is deprecated since version 3.1.0! caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2827254 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-obrazovanje tag-kolumne tag-obrazovni-sustav tag-viktor-gotovac">
10.10.2025. (20:00)

Svatko od nas treba učitelja

Gotovac: Društva koja ulažu u nastavnike i sustavno povezuju obrazovanje s razvojem, žive trajni prosperitet. Hrvatska je suprotan primjer

Što je obrazovanje? Ono nije trošak već temeljni razvojni poticaj svake države. Kada se ono pretvori u robu i industriju diploma, prestaje biti ljudski kapital i postaje društvena iluzija. Društva koja tako oblikuju svoje sustave ne samo što produbljuju socijalni jaz, nego i riskiraju ostanak u klopci srednjeg dohotka: postaju preskupa da bi bila jeftina, a premalo inovativna da bi bila konkurentna. Bez javno vođenih standarda kvalitete i strateškog usmjeravanja upisnih politika, „ljudski kapital“ pretvara se u naziv diplome, ne i stvarnu sposobnost društva da stvara vrijednost.

Danas su domovi pretrpani, stipendije simbolične, a paralelno niču moderni privatni kampusi. Obrazovni pejzaž podsjeća na dvoslojno društvo: jedni imaju luksuzne dvorane, drugi klimave klupe i nedostatak nastavnika. Institucije se pritom ne ruše izvana, već se urušavaju iznutra. A svaka ozbiljna razvojna analiza podsjeća da je upravo jednako i dostupno obrazovanje glavni mehanizam socijalne pokretljivosti i dugoročnog gospodarskog rasta. Kada ono nestane, društvo ne gubi samo pravednost već i budućnost. Viktor Gotovac za Nacional

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2806579 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-istrazivanja category-obrazovanje category-politika tag-hrvatska tag-maltretiranje-ucitelja tag-obrazovni-sustav">
30.04.2023. (17:00)

Raspad društva

Učitelji na meti: “Učenik me snimao i prijetio mi smrću. Ima podršku roditelja”

Iz ugla učiteljice: “Prije su roditelji bili realniji u pogledu svoje djece” – Školski.ba

Gotovo svaki učitelj u Hrvatskoj mora se nositi s roditeljima koji pokazuju neprimjeren odnos prema njima ili obrazovanju svoje djece. Jedni roditelji se previše involviraju u obrazovni proces, npr. često prelaze granice primjerene angažiranosti, u smislu da ispunjavaju obveze umjesto djece ili stalno od učitelja traže informacije te očekuju da im budu konstantno dostupni radi davanja pojašnjenja. Neki od njih žele da je njihovo dijete u središtu pažnje učitelja kao da ostatak razreda ne postoji te da se način rada i kriteriji prilagode njihovom djetetu. Suprotno od njih su roditelji koji ne pokazuju dovoljan interes za obrazovanje svoje djece, ne dolaze u školu na roditeljski niti se javljaju na pozive. Gubitak društvenog ugleda i autoriteta učitelja i profesora doveo je do nepoštovanja i agresije roditelja i učenika prema učiteljima i profesorima. Novosti Ispovijesti hrvatskih nastavnika: “Učenik je ukrao, prijavila sam, a otac meni prijeti otkazom” Index

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2803856 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-istrazivanja category-obrazovanje category-svijet tag-ai tag-australija tag-chatgpt tag-obrazovni-sustav">
14.01.2023. (08:04)

Unaprijed izgubljena bitka?

Studenti u Australiji ispite opet pišu olovkom zbog varanja pri pisanju eseja s pomoću ChatGPT-a

Velike novosti u školstvu u 2022. godini: Pišu se prvi Nacionalni ispiti, PISA testovi i probne mature » 01Portal - Prvi u Zagrebačkoj županiji

Australska sveučilišta bila su prisiljena promijeniti način provođenja ispita i njihovo ocjenjivanje jer su se studenti koristili umjetnom inteligencijom za pisanje svojih radova. Dodali su nova pravila koja navode da je korištenje umjetne inteligencije varanje, prenosi The Guardian. “Institucije se proaktivno bave umjetnom inteligencijom i njenom upotrebom kroz obrazovanje studenata, obuku osoblja, redizajniranje procjena i strategija za otkrivanje njenog korištenja. Naša sveučilišta izmijenila su način provođenja ispita u 2023., uključujući nadzirane ispite i veću upotrebu papira i olovke pri pisanju ispita”, rekao je zamjenik izvršnog direktora grupe sveučilišta dr. Matthew Brown. OpenAI u studenom je pokrenuo ChatGPT koji može generirati tekst o bilo kojoj temi i već je zabranjen na svim uređajima u državnim školama u New Yorku zbog zabrinutosti za njegov negativan utjecaj na učenje. Jutarnji

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-1092649 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-eu category-hrvatska category-obrazovanje category-politika tag-blazenka-divjak tag-boris-jokic tag-et-monitor tag-jasminka-buljan-culej tag-kurikularna-reforma tag-matematika tag-obrazovni-sustav tag-pisa tag-pismenost tag-predrag-sustar tag-pregled-obrazovanja-i-osposobljavanja">
29.11.2017. (13:56)

Razbrojstvo iz zasjede

Izvješće EU: Hrvatski učenici među najlošijima u matematici, kriv kurikulum

“Politička situacija od 2015. pridonijela je izrazito teškom kontekstu za nastavak kurikularne reforme. Nejasnoće u pogledu rasporeda i proračunskih sredstava za provedbu te nesigurnost u intenzitetu zalaganja za reformu od samog su početka narušavali elan”, piše EU u najnovijem izvješću o stanju obrazovnog sustava članica EU-a (ET Monitor). Upravo neprovođenje kurikularne reforme, odnosno zastarjele kurikulume, EU smatra glavnim razlogom za pad osnove razine pismenosti hrvatskih učenika u tri područja (čitanje, prirodoslovlje i posebno matematika). Cijelo izvješće (ET Monitor 2017) ovdje [pdf], dio o Hrvatskoj ovdje [pdf]. ec.europa.eu