Fond za hitne slučajeve više nije luksuz, već nužna obrana od nepredvidivosti. Umjesto visine plaće, ključ izračuna su stvarni mjesečni troškovi. Prema analizama za Hrvatsku, podstanar samac u Zagrebu treba od 7.500 do 9.000 eura za pola godine mira, dok se za četveročlanu obitelj u najmu taj iznos penje i do 22.000 eura. Iako država nudi naknadu preko HZZ-a (maksimalno 915 eura u prva tri mjeseca), ona rijetko pokriva sve troškove. Savjetuje se pravilo 3-6-9: što je vaša industrija ili prihod nestabilniji, to „crni fond“ mora biti dublji. Poslovni

Dio financijskog pritiska ne dolazi samo od inflacije, nego i od skrivenih troškova koje često zanemarujemo. Neiskorištene pretplate, automatska obnavljanja ugovora, naknade za dostavu i bankarske usluge te razlike u plaćanju režija mogu se neprimjetno zbrojiti u ozbiljan mjesečni iznos. Dodatni problem predstavlja i bacanje hrane, koje izravno znači bacanje novca. Redovita provjera pretplata, ugovora i navika potrošnje može donijeti uštede bez velikih odricanja. Savjeti

Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU porasle su 53 %, a u Mađarskoj čak tri puta. Island, Litva i Portugal također bilježe značajan rast. Istovremeno, najamnine su u prosjeku porasle za 26,7 %, dok su troškovi stanovanja, uključujući režije, narasli više od 40 %. Irska je najskuplja, a mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom najkasnije – s 31,8 godina. N1

U doba inflacije i rasta cijena, upravljanje troškovima postaje glavni prioritet tvrtki. No, kako povećati profitabilnost bez rezanja na pogrešnim mjestima – kvaliteti, ključnim zaposlenicima ili razvoju? Stručnjaci upozoravaju da linearno kresanje troškova često donosi više štete nego koristi. Umjesto toga, treba identificirati resurse koji ne donose novu vrijednost, optimizirati zalihe i pametnije upravljati plaćanjima. No, štednja na krivim mjestima može biti skuplja od početne uštede – kao što su to naučili i neki industrijski divovi. Lider

Jedan korisnik Reddita postavio je pitanje: što sve ne valja ako živite u Kanadi? Odgovora je bilo svakakvih, od toga da su stanarine visoke, kuće nedostupne i skupe baš kao i pretplate za mobitele, mliječni proizvodi i alkoholna pića pa do “Ogromne su udaljenosti. Jeftinije je letjeti u Europu nego u mnoga mjesta u Kanadi”. Punkufer s Buzzfeeda prenosi 10 najzanimljivijih odgovora. Evo nekih:

• “Posjedovanje nekretnine. Mnogi ljudi ne mogu ni sanjati o prestanku plaćanja stanarine i kupnji stana.”
• “Činjenica da policija liječi krizu mentalnog zdravlja. Mislio sam da se moji porezni novci troše na zdravstvenu zaštitu.”
• “Zima. Sve sam rekao”
• “Život u neposrednoj blizini SAD-a znači da američki mediji često dominiraju nad kanadskim. Kanađani često više pozornosti pridaju američkim izborima nego svojima.”

Čak 56,2 posto hrvatskih građana ne može se suočiti s nepredviđenim troškovima, pokazuje najnovije izvješće Eurostata (ovdje). Dakle, više nego svaki drugi ne raspolaže ušteđevinom kojom bi mogli pokriti nekakav veći kvar u kućanstvu, oštećenje automobila, financijski šok zbog gubitka posla itd. Lošiji su samo Latvijci gdje 59,9% nema rezervu za rješavanje problema, dok su Bugari bolji (53,2%). EU prosjek je 33,9%, a najbolje stoje na Malti s 15,8% nespremnih na financijski problem. T-Portal…

Hrvatski sabor objavio je pregled troškova rada zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 15. prosinca 2017. godine, prema kojima su zastupnici u 2017. ukupno potrošili 8,28 milijuna kuna. Brojka nije konačna, jer nisu obračunata sva službena putovanja. Najviše je potrošio SDP-ov Domagoj Hajduković, čiji su troškovi iznosili 190.838,95 kuna. Slijedi ga HDZ-ov bivši ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač, s troškovima od 154.014,30. N1

Državnim bolnicama rastu rashodi, izdaci i obveze, vidljivo je iz prikaza analize poslovanja deset državnih bolnica. Ravnatelji svih pet kliničkih bolničkih centara (Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Rijeka, Osijek), kliničkih bolnica (Merkur i Dubrava) i klinika (Zarazna, Klaićeva i Lovran) nedavno su o svojim financijskim pokazateljima za 2016. godinu razgovarali s ministrom zdravstva pa se vidjelo da su u 2016. godini napravili između sedam i deset posto deficita. Iznimke su Rijeka, Lovran i Infektivna, koje su poslovale pozitivno. Ukupni prihodi svih deset bili su 6,45 milijardi kuna, a rashodi 6,9 milijardi (Večernji pogrešno navodi “milijuni” kuna, al’, evo ni ministar ne zna pa nije za zamjeriti) pa je rezultat poslovanja minus od 462,733.337 kuna.

Na skupe večere, pića, promidžbene materijale i konferencije ministri su prošle godine potrošili oko 11 milijuna kuna (na početku gospodarske krize 60 milijuna godišnje). Na reprezentaciju najviše troši ministarstvo obrane, u prosjeku milijun i 500 tisuća kuna svake godine, najviše zbog međunarodnih konferencija. Ministar Zmajlović je 2014. potrošio 74 tisuća kuna. 2015. 130 tisuća kuna, a Mostov Dobrović trošak gotovo udvostručuje na 245 tisuća kuna. Ministar Grčić je trošio od 390 do gotovo 500 tisuća kuna, a Tolušić i Žalac dižu na oko 760 tisuća kuna. Za ministra Hajdaš Dončića trošilo se do 200 tisuća, a Butković povećava na 250 tisuća kuna. RTL vijesti

Nakon što je otkrio da je predsjednik EK Jean-Claude Juncker potrošio 63 tisuće eura na putovanje air–taxijem za G20 sastanak u Turskoj, Access Info Europe pokrenuo je kampanju za pristup informacijama o putnim troškovima svih povjerenika u EK. U kampanji sudjeluje i GONG te poziva građane da se uključe postavljajući zahtjeve za informacijama o putnim troškovima za sve povjerenike tijekom cijele 2016. Monitor