Ministarstvo gospodarstva razmatra gradnju vlastite nuklearne elektrane, uz već najavljene planove za male modularne reaktore i sudjelovanje u drugom bloku NE Krško. Ministar Ante Šušnjar tvrdi da bi vlastita centrala Hrvatskoj dala geopolitičku i sigurnosnu prednost, a EU fondovi mogli bi pomoći financiranju. Stručnjaci poput Tončija Tadića smatraju da je odabran pravi trenutak jer Europa ide prema kombinaciji obnovljivih izvora i nuklearne energije. Kao moguće lokacije spominju se Erdut i područje kraj Ivanić Grada. tportal

Znanstvenici iz Los Alamosa razvijaju način da rijetki izotop vodika – tricij, ključan za nuklearnu fuziju – izvuku iz nuklearnog otpada pomoću akceleratora čestica. Globalne zalihe tricija iznose tek 25 kg, a većina dolazi iz kanadskih CANDU reaktora. Novi sustav mogao bi godišnje proizvoditi 2 kg tricija, deset puta učinkovitije nego postojeći reaktori. To otvara put sigurnijoj i potencijalno neiscrpnoj energiji, no zasad ostaje pitanje hoće li inovacija stići na vrijeme da nahrani velike ambicije fuzijske energetike. Bug

Charles Oppenheimer, unuk tvorca atomske bombe, gostuje u Opatiji na Unwasted forumu posvećenom održivom razvoju. Promovira mirnu upotrebu nuklearne energije kao sigurnog i čistog izvora. Forum okuplja inovatore poput Kristine i Božidara koji recikliraju ribarske mreže u odjeću, dok bivša predsjednica Kolinda nosi cipele od plastičnih boca. Od fisije do fashiona – svi rade na čišćem i održivijem svijetu. HRT

Hrvatska razmatra mini-nuklearne elektrane kao rješenje energetskog deficita, no mišljenja su podijeljena. Stručnjak Goran Krajačić kritizira nuklearnu opciju, ističući da su obnovljivi izvori dostupniji i sigurniji, dok Davor Grgić zagovara kombinaciju nuklearne i obnovljive energije radi stabilnosti opskrbe. Dok Slovenija razmatra proširenje NE Krško, Hrvatska još nije donijela odluku, a pitanje skladištenja otpada ostaje kontroverzno. Uz energetsku sigurnost, iza svega stoje i politički interesi, pa je jasno da će se rasprave o nuklearnoj budućnosti Hrvatske nastaviti. DW

Google je naručio šest do sedam malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) od tvrtke Kairos Power, ukupnog kapaciteta od 500 MW, kako bi osigurao električnu energiju s niskom razinom ugljika za svoje energetski zahtjevne operacije. Googleov ugovor s Kairos Powerom dio je trenda među tehnološkim tvrtkama koje traže nuklearna rješenja za svoje energetske potrebe. Prošlog mjeseca Microsoft je najavio obvezu kupnje 20-godišnje opskrbe električnom energijom iz ugašene nuklearne elektrane Three Mile Island ako Constellation Energy ponovno pokrene lokaciju. Bug

Institut Paul Scherrer i Copenhagen Atomics pokrenuli su četverogodišnji projekt testiranja reaktora rastopljenih soli u Švicarskoj. Ova tehnologija, koja koristi nisku radioaktivnost i torij, mogla bi revolucionirati energetsku scenu, s očekivanim troškovima od samo 20 dolara po megavatsatu. Eksperiment, planiran za 2026. godinu, pružit će dragocjeno iskustvo za komercijalnu primjenu, a prvi reaktor mogao bi biti gotov do 2028. godine. Stigmatizacija nuklearne energije iz prošlosti možda je na putu, ali budućnost izgleda svjetlija. Revija HAK

Aktivisti Greenpeacea iz osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, upozorili su u ponedjeljak da bi prije odluke o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom (NEK2) trebalo riješiti problem njenog financiranja, ustvrdivši da su nuklearke danas najskuplji izvor energije. Tko bi financirao nuklearni reaktor, bi li država bila uključena, koje posljedice bi to donijelo za građane i državni proračun te planira li se NEK2 za izvoz struje, napominje Greenpeace. Ukupna cijena izgradnje reaktora od 1000 megavata (MW) iznosila bi 9,3 milijarde eura, a u slučaju odabira većeg reaktora od 1650 MW više od 15 milijardi eura. Rokovi izgradnje iznose i do 20 godina, a prava cijena bit će poznata tek za nekoliko godina jer, prema iskustvima drugih zemalja, ulaganja u nuklearke na kraju uvijek ispadnu skuplja i, u pravilu, kasne. I dok troškovi proizvedene električne energije iz nuklearnih elektrana i dalje rastu, obnovljivi izvori energije bilježe stalno smanjenje. Nacional

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji “magnetskog zrcala” kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i “zrcalo” u nazivu te metode. Cilj je dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Krajnji cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije. Bug

Kineski projekt nove generacije ‘umjetnog sunca’ Huanliu-3 (HL-3) postigao je prvi put u svijetu izvanredan napredak u kontroli nuklearne fuzije otkrivanjem i realizacijom nove napredne strukture magnetskog polja. Otkriće strukture magnetskog polja poboljšalo je mogućnosti postrojenja HL-3, pružajući potencijalno rješenje za postizanje stabilnog procesa nuklearne fuzije. To nudi moguća rješenja za osiguranje stabilnog rada fuzijskih reaktora budućnosti. Kontrolirana nuklearna fuzija vrhunska je tehnologija s prednostima kao što su obilje resursa i ekološka prihvatljivost. Smatra se jednom od najvažnijih metoda za konačno rješavanje problema povezanih s energijom. HRT

Fosilni lobi, kao i lobi za pesticide i mnogi drugi interesni lobiji, iznimno je jak i utjecajan. Ove zagađujuće industrije imaju goleme interese koje moraju braniti, njihovi su profiti ogromni. Njihovi su profiti još veći od ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, prijelaz na zeleno gospodarstvo je neizbježan. Postalo je općepoznato da se ‘stare’ industrije temelje na ugljičnom mjehuru, u kojem industrije bazirane na kompanijama koje se bave naftom, plinom i vađenjem ugljena sve više znače gospodarsku neizvjesnost i rizik. Nuklearna energija ni na koji način nije održivi oblik energije, a nije ni racionalan izbor. Njeni potencijalno doživotni zagađujući učinci velika su prijetnja održivom svijetu i čistoj budućnosti. Štoviše, nuklearna energija zahtijeva ogromna ulaganja, a sporno je hoće li ih prihodi pokriti, a za sirovine će Europa samo povećati svoju ovisnost o Rusiji. Bas Eickhout za Forbes.