Atlantic je zahvaljujući izlasku na burzu 2010. kupio slovensku Drogu za 240 milijuna eura (umanjenih za dug), što je dan danas najveća akvizicija u hrvatskoj povijesti, a Atlantic postao respektabilan regionalni igrač. Ta je transakcija bila omogućena kombinacijom prikupljanja kapitala na burzi, mezzanine financiranja (kredit uza zalog dioničkog udjela) i klasičnog duga. Atlantic je tri godine prije na Zagrebačkoj burzi proveo početnu ponudu dionica (IPO) vrijednu tadašnjih 716 milijuna kuna. Prikupljeni kapital Atlanticu je dao vatrenu moć za akviziciju. U bankocentričnome financijskom sustavu poput hrvatskoga (iako od slične boljke boluje i cijela Europa) krediti su prvi izbor kompanija za financiranje imalo važnije investicije. Glavni argument je da su krediti obično jeftiniji od izlaska na burzu. Međutim, pogreška je ta dva izvora financiranja smatrati supstitutima, jer oni to nisu, već su zapravo komplementarni. Lider

S obzirom na to da je Vujnovac prisutan u velikom broju sektora od energetike i logistike do poljoprivrede i trgovine, mnogi strahuju od reprize Agrokora, još u strašnijem izdanju i upozoravaju na novi sistemski rizik. To da jedna firma garantira za drugu u mojim sustavima ne postoji. Svaka firma, i Fortenova, i PPD i Enna, ima svoju vertikalu, svaka ima svoj profesionalni menadžment i svaka firma je odvojena jedna od druge – rekao je Vujnovac referirajući se na članak Index istraga. Krajnji cilj s Fortenovom je IPO nakon stabilizacije. Za pomoć vlade kaže da nema, budući da 80 posto prihoda dobiva u inizemstvu. Upitan o pozajmici HDZ-u rekao je da je to bilo prije 10 godina te da je posudio novac za 7 posto kamata te da nije donirao, iako to danas smatra greškom. Kaže da ne dijeli svjetonazore s Domovinskim pokretom, a što se tiče afere Plin za cent, kazao je da treba vidjeti što je kreiralo viškove u sustavu. Dnevnik, Index

Imate na izbor: domaćeg Vujnovca, strance poput Mészárosa ili šeika Alketbija, američki fond nepoznatih vlasnika, Plenkovićevu državu, Peovićkine samoupravljače ili biste rasplet prepustili Grubišićevoj nevidljivoj ruci tržišta? Ako je riskantan plan preuzimanja većinskog udjela u Fortenovi najbolja opcija koju Vujnovac ima, onda to nije nimalo ugodna pozicija. Vrijeme ide, tvrtke u sustavu razvojno pate zbog plaćanja abnormalno visokih kamata na kredite, gube se tržišni udjeli. Uspije li Vujnovac postati Fortenovin većinski vlasnik, treba pratiti obećanje od prije godinu dana da mu je cilj bivši Agrokor izlistati na burzi. Odnosno obaviti IPO. To bi bio dokaz da nije u Fortenovu ušao da bi zavladao nacionalnom ekonomijom i politikom. Nego da je po vokaciji ostao trgovac koji, ako tvrtka nije jedan od tri stupa ENNA grupe, poljuljanu kompaniju preuzme, restrukturira i proda uz dobar profit. Miodrag Šajatović za Lider.

Snap, vlasnik popularne aplikacije za razmjenjivanje poruka Snapchat, po prvi je put objavio financijske podatke o svom poslovanju, u sklopu priprema za inicijalnu ponudu dionica (IPO) na Wall Streetu, putem koje planira prikupiti do 3 milijarde dolara, a koja bi se trebala dogoditi u ožujku. Cilj objave financijskih detalja je uvjeriti investitore da ta kompanija, osnovana 2012. godine kao besplatna mobilna aplikacija za odašiljanje poruka, ima održivi poslovni model unatoč rastućim gubicima, koji su lani iznosili 514,6 milijuna dolara. Lider, NPR

Od 1996. do 2015. broj poduzeća kojima se trguje na svjetskim burzama pao je za gotovo 50%, piše Harvard Business Review. No za dio toga zaslužna su preuzimanja malih startupova od golemih konglomerata, što je trend u porastu, pogotovo u području virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije. Na Zagrebačkoj burzi pak od 2006. do 2015. provedeno je 14 inicijalnih javnih ponuda, od čega su najpoznatiji slučajevi Ine i HT-a, dok su se povukle 102 tvrtke. T-Portal

Kako raste potražnja za incijalnim javnim ponudama dionica, autsajderski investitori poput Loyal3 razbijaju zatvoreni krug njihove kupovine te dostavljaju kritične informacije publici

Uprava tvrtke Hrvatske autoceste – Održavanje i naplata cestarine, koju Vlada namjerava privatizirati inicijalnom javnom ponudom dionica i koja prije toga treba proći još jedno restrukturiranje, oformila je tim za unapređenje organizacijske strukture tvrtke i na njegovo čelo postavila – skladištara. U tome ne vide ništa sporno jer, kažu, Goran Jovančević ima višu stručnu spremu ekonomskog smjera, a u HAC-u je zaposlen od 2003. godine. Također, kažu da je već radio na sličnom projektu. Večernji

Od prodaje dionica HAC-ONC-a ništa, barem u mandatu ove Vlade, isto je s IPO-om 25% dionica HEP-a

Umjesto koncesije autocesta, od koje se odustalo, Vlada bi u studenome kroz javnu ponudu mirovinskim fondovima i građanima ponudila dionice HAC-ONC-a po cijeni od oko 700 do 800 kuna. U tom bi se slučaju i tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb pripojila HAC-u te naslijedila i njezine obveze od 1,1 milijardu eura – zajedno bi onda bili na razini od 4,3 milijarde eura. Nakon IPO-a, od kojeg se planira prikupiti 1,2 milijarde eura, obveze bi pale na oko tri milijarde eura, koje bi se onda rješavale u aranžmanu s bankama. Večernji

49% građana podržava Vladinu odluku odustajanja od davanja autocesta u koncesiju na 30 ili više godina nekom od tri koncesionara dok istodobno njih 39% to ne podržava, a 12% njih nema stava, pokazuje istraživanje Nove TV. Novi model, prodaja putem IPO 51% dionica HAC ONC-a većini je prihvatljiva (52%) građana, 54% nema ništa protiv da njihovi mirovinski fondovi postanu vlasnici, a čak 81% neće kupovati dionice. 69% građana podupire mogućnost da se uvedu vinjete umjesto cestarina. T-Portal