Smrtnost nakon padova u starijoj dobi raste zbog kombinacije duljeg života s krhkošću i multimorbiditetom te lijekova koji povećavaju rizik od nesigurnog hoda i pospanosti. Povijesno su padovi bili podcijenjeni na smrtovnicama, pa današnji porast djelomično odražava i preciznije statistike. Rizične skupine lijekova uključuju benzodiazepine, opioide, sedirajuće antidepresive i kombinacije koje aditivno pojačavaju nestabilnost. Stručnjaci naglašavaju „depreskribiranje“ i nefarmakološke metode poput kognitivno-bihevioralne terapije, vježbanja i uređenja doma. Prevencija često počinje na receptu — redovitom provjerom i prilagodbom terapije. tportal

Institut za globalno zdravlje u Barceloni predstavio je danas prvu javno dostupna platformu Forecaster.health koja predviđa rizik smrtnosti zbog visokih ili niskih temperatura zraka za različite demografske skupine. To je novi sustav ranog upozoravanja s otvorenim pristupom za 580 regija u 31 europskoj zemlji, a pokrenut je zahvaljujući financiranju Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Oko 70.000 ljudi umrlo je od uzroka povezanih s toplinom tijekom ljeta 2022. godine u Europi. Sada su uzeli podatke o smrtnosti tijekom prošlih godina i kombinirao ih s vremenskim prognozama kako bi stvorio ovaj jedinstveni alat, za koji se nadaju da će spasiti živote u budućnosti, piše Euro News. Sustav svakog dana prikuplja podatke o temperaturi i prognozi vremena te koristi epidemiološke modele za kvantificiranje rizika od smrtnosti povezane s temperaturom po spolu i dobnoj skupini za bilo koji datum unutar sljedećih 15 dana. Green

Usprkos špekulacijama da se radi o posljedici cijepljenja, podaci pokazuju da su među uzrocima viška smrtnosti porast udjela starije populacije, Covid-19, slabije dijagnosticiranje bolesti tijekom pandemije i sezona gripe. U objašnjenjima stručnjaka, kao niti u podacima zdravstvenih institucija, nema indicija kojima bi se moglo potkrijepiti tezu da je cjepivo povezano s viškom smrtnosti, već se kao razlog navodi kombinacija nekoliko faktora – od same bolesti Covid-19 i njenih posljedica, preko slabijeg dijagnosticiranja drugih bolesti tijekom pandemije pa sve do gripe koja je harala krajem prošle godine. Važan faktor su i klimatski uvjeti te demografska struktura stanovništva. Faktograf

Taj postotak je sigurno i niži jer su mnogi zaraženi ostali ispod radara, odnosno nisu evidentirani. Sve to pokazuje najnovija analiza Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) objavljena u četvrtak, a u kojoj navode kako izračuni pokazuju da je epidemija puno opasnija za starije nego mlađe generacije, a stopa smrtnosti kod muškaraca veća je nego kod žena. Od posljedica zaraze koronavirusom preminuo je svaki drugi muškarac stariji od 90 godina, ali i tek svaka peta žena. Danica

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijun ljudi umrlo je u Europi od komplikacija povezanih s koronavirusom. Europa je najugroženija svjetska regija, na koju otpada trećina svih žrtava koronavirusa. Istovremeno, Eurostat je publicirao podatke o povećanoj smrtnosti u razdoblju pandemije u Europskoj uniji, uključujući zemlje EFTA-e, prema kojima je od izbijanja pandemije do kraja veljače 2021. umrlo 685 tisuća ljudi više nego u istom razdoblju od 2016. do 2019. T-portal…

U Hrvatskoj je u studenome prošle godine umrlo 41,3 posto više ljudi nego što je u prosjeku umiralo u tom mjesecu u razdoblju od 2016. do 2019. godine, što je dvije tisuće ljudi umrlih više od prosjeka, izračunao je Eurostat.

Nakon što je krajem ožujka i tijekom travnja ove godine smrtnost u Europi bila viša nego prijašnjih godina, najnoviji podaci Europskog monitoringa smrtnosti govore kako je posljednja tri mjeseca brojka smrtnosti unutar prosjeka posljednjih pet godina. Od 1. siječnja do 16. kolovoza zabilježeno je ukupno 204.634 smrti, a u istom razdoblju 2019. godine bilo je 67.205 tisuća. No, ako se gleda tjedna razina, najkritičnije je bilo krajem ožujka te u travnju kada je umiralo 25 do 35 tisuća ljudi više nego prijašnjih godina. Index…

Prosječna smrtnost oboljelih od Covida-19 je 0,6 posto, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”. Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna. Novi list…

Mnoge zemlje Europe tijekom proljeća zabilježile su dramatičan rast smrtnosti, što znači da bi broj umrlih od Covida-19 mogao biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, no u Hrvatskoj suprotan slučaj. U ožujku je u Hrvatskoj preminuo 4.401 stanovnik, 58 više nego u isto vrijeme 2019., u travnju su preminula 4.762 stanovnika, 284 više nego u lanjskom travnju, no u svibnju 3.851 osoba, 456 manje nego u svibnju prošle godine. Zbrojeno, dakle, manje nego lani u ta ista tri mjeseca. Jutarnji