Hrvatska uvodi model sličan onom koji se primjenjuje u susjednoj Sloveniji. U protekla tri desetljeća tamošnje državne i lokalne vlasti uspostavile su model priuštivog, odnosno kako ga oni nazivaju, neprofitnog najma. To je ujedno i najrašireniji oblik najma, u kojemu su stanodavci državni i lokalni stambeni fondovi. Namjeravali su povećati broj priuštivih stanova ‘aktivirajući’ prazne nekretnine na sličan način na koji Bačić namjerava angažirati APN.
Zašto biste vi, kao vlasnik stana, taj stan iznajmili po osam eura, ako ga možete iznajmiti po 13? Zašto biste vi da vam netko drugi odlučuje tko će vam biti u stanu, a ne vi? Zašto biste vi prepustili kontrolu na šest, sedam ili 10 godina u kakvom ćete stanju naći stan i namještaj? Zašto biste to napravili? To može biti motiv nekome tko ima stan u ‘krš stanju’ ili stari namještaj od punog drveta zbog kojeg ga ne može iznajmiti, pa ga daje državi da ga ‘hendla’. Dobit će od države osam ili 10 eura po kvadratu zato jer ga nije uspio iznajmiti na tržištu – neka su od pitanja i zaključaka. tportal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1
APN je otvorio javni poziv za vlasnike stanova i kuća koje nisu korištene najmanje dvije godine, s ciljem aktiviranja praznih nekretnina kroz Program priuštivog najma. Vlasnici daju nekretninu APN-u na upravljanje na 3–10 godina, a zauzvrat dobivaju naknadu prema lokalnoj medijalnoj cijeni najma, isplaćenu u dvije rate. APN bira najmoprimce, upravlja najmom i pokriva razliku između priuštive i tržišne najamnine. Poziv traje do 15. veljače 2026. Zgradonačelnik
Vlasnici stambenih nekretnina koji žele svoje stanove staviti u funkciju priuštivog najma od danas se mogu javiti na javni poziv APN-a, osnovni uvjet je da je nekretnina bila prazna dvije godine što će se dokazivati računima za energente i vodu. Vlasnici se na javne pozive mogu javiti putem pošte ili mailom, a uskoro bi trebala biti u funkciji i aplikacija. Upravo zbog činjenice da dio vlasnika stambenih nekretnina živi u inozemstvu omogućena je prijava i “online”. Poželjno je da nekretnina koju vlasnik daje na upotrebu bude u dobrom stanju, da bude useljiva, da bude prazna, odnosno da u njoj eventualno ostane kuhinja. Sve ostalo preporuča se iseliti iz nekretnine. U bazu nekretnina za priuštivi najam najbrže će doći stanovi koji su odmah spremni za useljenje, znači oni kojima nije potrebna nikakva adaptacija niti manji radovi. Zatim slijede nekretnine u kojima je potrebno obaviti neke sitnije popravke. Vlasnicima nekretnina će novac za ugovorno razdoblje dobivati u dvije rate – prva će se, u iznosu od 60 posto, isplatiti na početku ugovornog razdoblja, a ostatak od 40 posto nakon isteka polovice tog razdoblja. N1 Raniji članci o priuštivom najmu Zgradonačelnik, Tportal
Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal
Program priuštivog najma nastoji aktivirati prazne stanove i ponuditi ih građanima koji si ne mogu priuštiti tržišne cijene. Država vlasnicima jamči isplatu medijalne najamnine, dok najmoprimcima subvencionira razliku do tržišne cijene. APN provodi javne pozive, rangira kandidate prema prihodima, dobi, djeci, invaliditetu, deficitarnim zanimanjima i duljini prebivališta. Najamnina ne smije prelaziti 30% prihoda kućanstva, a razliku pokriva država. Vlasnici dobivaju naknadu unaprijed u dvije rate, a najmoprimci priliku za stabilno, povoljnije stanovanje. tportal
Grad Zagreb objavio je Prijedlog liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam temeljen na socioekonomskom statusu, nakon što je od 1.520 zahtjeva 1.100 ocijenjeno urednima. Građani mogu uputiti primjedbe u roku od osam dana, a konačna lista bit će objavljena naknadno. Stanovi se iznajmljuju po zaštićenoj cijeni od 0,36 eura po m² na pet godina, s mogućnošću produljenja. Grad planira nove projekte u Podbrežju, Svetoj Klari i Borovju, ukupno oko 1.000 stanova, kako bi poboljšao pristupačnost i pravednost tržišta stanovanja za osobe i obitelji slabijeg imovinskog statusa. Prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu pogledajte na poveznici. tportal
Program priuštivog najma predviđa da privatni vlasnici mogu iznajmiti stan državi preko APN-a, ali samo ako ga dovedu u uporabljivo stanje i isprazne od namještaja – osim kuhinje i bijele tehnike. APN ne odgovara za štetu na preostalom pokućstvu. Vlasnici dobivaju naknadu u dvije rate, a najmoprimci plaćaju najamninu vezanu uz prihode kućanstva. Obveze su stroge: od papirologije i održavanja do poštivanja kućnog reda, inače slijedi raskid ugovora. Program cilja na 600.000 praznih stanova i one bez riješenog stambenog pitanja. tportal
U Hrvatskoj oko 30 % stanova zjapi prazno dok su cijene najma među najvišima u regiji. Vlada zato pokreće Program priuštivog najma kojim APN preuzima prazne stanove i iznajmljuje ih ranjivim skupinama po cijeni do 30 % prihoda kućanstva. Razliku do tržišne najamnine pokriva država, a vlasnicima se jamči siguran prihod i povrat stana. Prednost imaju obitelji, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom i deficitarna zanimanja. Kritičari upozoravaju da vlasnici možda neće pristati na niže najamnine, no program bi mogao otvoriti put ka priuštivijem stanovanju. Zgradonačelnik
Program priuštivog najma nudi veću pravnu sigurnost i transparentnije uvjete najma te smanjuje prostor za zloupotrebe. No, unatoč većoj pravnoj sigurnosti i financijskim poticajima, pitanje je koliko će se vlasnika stanova doista odvažiti uključiti u sustav. Jer pravi problem je porezna politika koja, usprkos nedavnim izmjenama, i dalje pogoduje onima koji stanove drže praznima ili ih kratkoročno iznajmljuju turistima. Dok god broj praznih stanova mjerimo u stotinama tisuća, a porezi ostaju simbolični, priuštivost stanovanja neće se bitno pomaknuti. Porez na imovinu i viši paušal na prihod od turističkog najma možda zvuče kao korak naprijed, ali u praksi oni su tek sitne korekcije, premale da bi promijenile logiku tržišta na kojem su stanovi investicijski proizvod, a ne mjesto za život. Program doduše pokazuje da država napokon razmišlja u pravom smjeru, ali ako se želi doista uhvatiti u koštac sa stambenom krizom, trebat će skupiti hrabrosti i povući puno odvažnije porezne poteze. Maruška Vizek za tportal.
Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.