Na Salomonskim Otocima u Tihom oceanu znanstvenici su nedavno posve slučajno otkrili najveći koralj na svijetu. Za razliku od koraljnog grebena, koji je skupina koraljnih kolonija, ovaj gigantski organizam je mreža koraljnih polipa. Mega-koralj, može se vidjeti iz svemira, širok je 34 metra, dok se u visinu proteže više od pet metara, što ga čini dužim od najvećeg sisavca na svijetu, plavetnog kita. Ovaj divivski koralj, za koji se vjeruje da je star oko 300 godina, a koji je triput veći od svih dosad otkrivenih koralja, velik je izazov za znastvenike jer skriva mnoge tajne oceana. Velike odrasle kolonije koralja, poput ove, značajno doprinose oporavku ekosustava koraljnih grebena zbog svog visokog reproduktivnog potencijala, smatraju znanstvenici. Green
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more. Što se iza blagotvornog učinka pustinjskog pijeska na zdravlje koralja krije otkrila je analiza kemijskog sastava koralja nakon obavljenog eksperimenta. Dodatkom pustinjske prašine udio litija u koralju povećan je, najviše, pet puta, mangana četiri puta, željeza tri puta, magnezija 1,3 puta i molibdena do 1,5 puta. Da ti metali ne utječu izravno na koralje, nego na njihove fotosintetske simbionte (čitaj: jednostanične alge) vidjelo se po tome da je dodatkom pustinjske prašine došlo do povećanja sadržaja klorofila (do 1,5 puta) i, još više, do povećanja brzine fotosinteze. Koralji imaju dovoljno vode i svjetla, ali nemaju dovoljno minerala – ako minerale ne dobiju iz pustinje. O koraljima pak ovisi život u moru, pa zato dolazimo do zaključka iz naslova, kaže Nenad Raos za Bug
Projekt World Coral Conservatory pokrenut je 2019. godine, a želi stvoriti banku koralja u akvarijima diljem Europe. Znanstvenici uzimaju koralje i pažljivo ih ugnježđuju u akvarij gdje su sigurni i rastu u strogo reguliranim uvjetima prije nego postanu dovoljno veliki da se pridruže ostatku grebena. Noina arka je spremnik od osam milijuna litara. Znanstvenici su zabrinuti jer koraljni grebeni diljem svijeta doživljavaju globalno izbjeljivanje koje se događa kada koralji pod stresom istjeraju alge koje im daju živopisne boje. Tako je, u najvećem ekosustavu koraljnog grebena na svijetu Velikom koraljnom grebenu u Australiji, izbjeljivanje zahvatilo 90% koralja. Koraljni grebeni važni su ekosustavi koji održavaju podvodni život, štite biološku raznolikost i usporavaju eroziju. (HRT)
Video: Što bi se dogodilo da izumru svi koralji
Rotacija Zemlje traje 24 sata, a Zemlje oko Sunca 365 dana. No da nije oduvijek bilo tako (te da neće tako i ostati) otkrili su fosili koralja stari 430 milijuna godina, koji imaju slojeve poput godova na deblu drveta. Godina u doba silura trajala je 410 dana, što znači da se vrijeme na Zemlji zapravo usporava. A zašto? Zbog Zemljine povezanosti s Mjesecom. The Atlantic
Kako koralji podnose klimatske promjene?
Koralji izbliza – u slikama