Nova OECD-ova studija pokazuje porast kibernetičkog nasilja među djecom i tinejdžerima u svih 29 europskih država i regija, s prosjekom od 15,5%. Najpogođenije su Litva, Latvija, Poljska, Mađarska, Estonija, UK i Irska. Djevojčice i djeca iz obitelji s jednim roditeljem češće su žrtve. Razlike između država povezane su s digitalnom pismenošću, kulturnim normama, školskim programima i obiteljskom podrškom. Pandemija i veća upotreba interneta dodatno su pogoršali problem, dok se razine nasilja nakon lockdowna djelomično stabiliziraju. tportal

Ove godine ubijeno je 18 žena. Do sad. Počinitelji su bliske osobe, većinom partneri, u 71,4 posto slučajeva. Svakih 10 minuta, prema statistici UN-a, u svijetu bude ubijena jedna žena. Žrtva će nasilnika pokušati napustiti dva do šest puta prije nego uspije jednom za svagda. Najopasniji period za žrtvu obiteljskog nasilja je kad tek ostavi nasilnika ili najavi svoj odlazak. I nasilje ne počinje udarcem. Od sretne veze do ubojstva vodi jedan te isti put: psihičko nasilje, ljubomora, kontrola, zabrana ženi da radi, ucjena s djecom, prvi šamar, udarci po tijelu i čupanje da okolina ne vidi masnice, prijetnje, pokušaj ubojstva. Ako vi ili neka osoba koju poznajete trpi nasilje, pomoć je dostupna (24 sata (istaknuto i u videu koji je podijelio HND)):

• Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja: 116 006
• SOS telefon za žene žrtve nasilja: 0800 655 222
• Više informacija potražite na: http://sigurnomjesto.hr/ 

Napadi na nacionalne manjine i njihove događaje mogu se okarakterizirati kao nasilje iz etničke/nacionalne mržnje; tučnjava na Trgu bana Jelačića i dan poslije na Interliberu izgleda da je motivirana navijačko-regionalistički; palež Vjesnika pak je nešto što proizlazi iz, čini se, sasvim novog fenomena “digitalnih izazova”… To su očite razlike, pa je zato površno sve ove događaje stavljati pod “istu kapu”. Od škole i nemoći nastavnika i preopterećenosti sustava pravilima i procedurama do hiperambicioznosti i petnulaštva, preko digitalnih tehnologija koje imaju dokazano negativan utjecaj na zdravlje, fokus i koncentraciju do sve većih mentalnih oboljenja, posebno u jeku i nakon pandemije, nemamo problem s nasiljem koji bi se mogao nazvati ekskluzivno “maloljetničkim”, nego imamo mnoge probleme koji se posebno na razne načine odražavaju upravo na maloljetnicima. Karlo Jurak analizira za Index.

Uz učestale napade u Dubravi. Policija često ne može sankcionirati počinitelje mlađe od 14 godina. Trend nasilja među mladima vidi se i u Europi, primjerice u Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Problem se širi i na mlađe punoljetnike (18–21), s incidentima navijača i fizičkim napadima, što pokazuje sve očitiji izazov za sigurnost i društvenu kontrolu mladih. Index

Unatoč recentnim eksponiranim incidentima, podaci pokazuju da Hrvatska ostaje stabilna i mirna zemlja, bez široke društvene radikalizacije. Ideološke tenzije uglavnom se održavaju u medijima i politici, gdje ekstremi međusobno hrane narative o “ustašizaciji” i “ugroženosti”. Nasilje postoji, osobito u Zagrebu, i zabrinjava ponajviše ono među mladima, no politički motivirano ostaje marginalno. Thompson, “Za dom spremni” i odnosi s manjinama u praksi su više politički alati nego stvarni društveni generatori kaosa. Problem je manje nova normalnost, a više stara sklonost preuveličavanju. Damir Petranović za tportal.

Raspravljalo se o porastu nasilja u Zagrebu nakon masovne tučnjave na Trgu bana Jelačića. Nikola Mažar (HDZ) poručio je da oporba potiče podjele, dok je Arsen Bauk (SDP) uzvratio da HDZ pokušava sanirati štetu koju je sam izazvao. Furio Radin upozorio je da atmosferu nasilja stvaraju političari, mediji i institucije, a Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) rekao je da se u Vukovaru situacija smiruje, ali ne isključuje “ruku izvana” u nedavnim događanjima. HRT

U Dubravi i Sesvetama maloljetničke bande već godinama teroriziraju lokalno stanovništvo, a reakcija države izostaje. Policija i pravosuđe ne jamče sigurnost, a političari ignoriraju problem. Situacija podsjeća na tragediju u Sloveniji, gdje je reakcija vlasti bila izravna i odgovorna. Dugoročno, prepuštanje građana sami sebi vodi ka eskalaciji nasilja. Problemi poput vršnjačkog nasilja u školama dodatno naglašavaju izostanak državne intervencije i odgovornosti. Karlo Jurak za Index

U samo jednom danu u Srbiji su ubijene dvije žene. Riječ je o desetom i jedanaestom slučaju femicida od početka godine. Premda postoje zakonske mjere zaštite, organizacije upozoravaju na ozbiljne propuste institucija i činjenicu da mnoge žene nasilje ne prijavljuju. DW

Studija u Njemačkoj istražila je kako seksualno zlostavljanje u djetinjstvu utječe na kasniji život i roditeljstvo preživjelih. Mnogi se bore s traumama, a neki iz straha od ponavljanja nasilja odustaju od djece. Neke od žrtava opisuju kako su im se sjećanja vratila kad su njezina djeca odrasla, uzrokujući godine psihičkih problema. Porod često reaktivira traume, dok muškarci žrtve strahuju da bi mogli postati zlostavljači. Svakog dana u Njemačkoj 54 djece pretrpi seksualno nasilje, no obiteljsko zlostavljanje i dalje ostaje na margini društvene pažnje. DW

Ne radi se o osobama koje predstavljaju prijetnju zbog svojih vjerskih, političkih ili ideoloških stavova, nego o ljudima koji možda pate od psihičke bolesti ili gaje mržnju prema ljudima i stoga žele nekoga ubiti ili ozlijediti. Dakle, o osobama koje bi mogle počiniti teška ciljana nasilna djela, poput amok-napada ili terorističkog napada. Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: udio osoba s mentalnim bolestima u zločinima poput ubojstava ili ubojstava iz nehaja kontinuirano je rastao posljednjih godina, dosegnuvši 16 posto u 2022. godini. Korištenjem kataloga kriterija policija procjenjuje rizik koji predstavljaju potencijalno nasilne ili naoružane osobe s mentalnim oboljenjima. Cilj je osigurati da nitko ne prođe „ispod radara”. No, isto tako upozoravaju da u pravnoj državi ne može postojati stopostotna sigurnost. DW… Tema na Forumu