Rodno ravnopravni urbanizam osigurava da svi – žene, stariji, djeca, osobe s invaliditetom – imaju jednake uvjete u korištenju prostora. Umjesto “neutralnog korisnika”, planiranje i upravljanje zgradama i kvartovima trebaju uzeti u obzir različite potrebe. Primjeri iz Švedske, Austrije i Vijetnama pokazuju da inkluzivan dizajn poboljšava svakodnevni život. Hrvatska još kaska, ali postoje koraci koje mogu poduzeti lokalne vlasti, predstavnici stanara i sami građani. Ravnopravnost u prostoru znači praktičnost, sigurnost i dostupnost – za sve, a ne samo za najglasnije. Zgradonačelnik

U Zagrebu, Rijeci i Karlovcu provedeno je istraživanje ‘Izgradnja mira: razgovori s mladima u Hrvatskoj o temama rata u 1990-ima, pomirenja i tranzicijske pravde’ s učenicima od 15 do 18 godina, koje je pokazalo da mladi žele znati više o temama rata, da su spremni sami istraživati, da teme žele kritički proučavati iz objektivnih izvora, smatraju da se o kontroverznim temama ne smije šutjeti i da se njima treba baviti kako se loši povijesni događaji ne bi ponovili. Novosti…

Kako naći jedan modus i više modusa za prave, humane, civilizacijske odnose među tim dijelovima, da se ne rasprši cjelina u dijelove, nego da dijelovi surađuju, saobraćaju u cjelinu, pita se Predrag Matvejević kada govori o Bosni u Novm listu. “Na kraju krajeva žrtve su žrtve, bio ili ne bio genocid, ubojice su ubojice, a ubijeni su žrtve. I tako, s tim iskustvima bi se trebalo ići dalje. Ono što mi se čini da nedostaje, nedostaju kulturni procesi, procesi među intelektualcima koji bi vodili ka rješenjima objektivno najpouzdanijim”. Novi list